Posebna ponuda kamatnih stopa

Iako štedionice nemaju podatke tko od njihovih štediša štedi zbog štednje, a tko zbog podizanja povoljnih kredita, neslužbene su procjene da se u taj sustav štednje, u koji je uključeno gotovo 750 tisuća građana, slično približno sedam milijardi kuna depozita, a pretpostavka je da više klijenata štedi isključivo zbog štednje. Takva im štednja na godinu, zajedno s državnim poticajima, donosi prinos, ovisno u kojoj su štedionici, između 7,5 i 8,5 posto. Prinosi za štedište prilično su poticajni i vrlo privlačni ponajprije zbog toga što se toliko ne zaradi običnom štednjom u banci. To je i razlog zašto u javnosti vlada mišljenje da su štedište u štedionicama povlašteni. Prigovora im se da iskorištavaju hrvatski sustav stambene štednje, da je riječ i o nenamjenskom korištenju državnih poticaja koji iznose 15 posto na obavljenu uplatu, odnosno maksimalno 750 kuna na godinu za svaki ugovor. No te prozivke ‘ne drže vodu’ jer sustava stambene štednje ne bi moglo ni biti da nema upravo tih poticaja i takvih štedišta. Dapače, poželjno je da ih ima i mnogo više, kao što je slučaj u razvijenijim zemljama. U 90-ak godina starim sustavima stambene štednje, primjerice, u Austriji, u kojoj svaki stanovnik ima barem jedan ugovor, čak i do 95 posto njih štedi samo zbog štednje.

Pogrešno je mišljenje da svi koji su u sustavu stambene štednje trebaju dizati i kredite. Naprotiv, većina treba jedino štedjeti bez namjere da diže kredit jer time omogućuje kreditiranje s povoljnom, fiksnom kamatnom stopom, što je i osnovna svrha postojanja stambenih štedionica. Pitanje je i bi li državni poticaj trebao biti namijenjen jedino onima koji dižu kredit? No i takva razmišljanja nemaju pokriće jer je, upravo suprotno, poticaj namijenjen onima koji štede zbog štednje, dok je onima koji podižu kredit najveći poticaj upravo to što dobivaju povoljni kredit uz fiksnu kamatu – objašnjava Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wüstenrot stambene štedionice d.d. Poput gotovo svih stambenih štedionica u novije vrijeme i Wüstenrot bilježi mnogo bolje rezultate na ugovaranju štednje i na priljevu depozita. Tako je u protekloj godini ostvario gotovo 15-postotni rast depozita, a i rekordan rast broja novih ugovora u 13 godina poslovanja štedionice.

No ako danas to i nije slučaj, u skoroj budućnosti najveći problem hrvatskih stambenih štedionica mogao bi upravo postati to što u sustavu nema, ili neće biti, dovoljno štediša koji štede zbog štednje, odnosno jedino zbog državnih poticaja na štednju. Ne bude li takvih štediša dovoljno, štedionice će sve teže davati kredite. Stambenu štednju treba dodatno poticati jer jedino taj sustav i potiče domaću štednju.

Čak i vraćanje poticaja na prijašnju razinu, odnosno na 1250 kuna prema ugovoru, tvrde financijski stručnjaci iz hrvatskih stambenih štedionica, zasigurno bi omasovilo stambenu štednju. U sustav stambene štednje danas je uključeno gotovo 20 posto hrvatske populacije, što je čak i triput manje nego u sličnim sustavima u Srednjoj Europi pa se vjeruje da taj vid štednje čeka veliku budućnost. Više ugovora o stambenoj štednji na početku bi i do 50-ak posto podiglo priljev depozitnih sredstava u štedionice, što bi naposljetku rezultiralo davanjem, na godišnjoj razini, najmanje dvostruko više povoljnih stambenih kredita.

Drugim riječima, od nastavka poticanja stambene štednje na kraju bi svi; građevinari, štediše i štedionice, a posebice država mogli jedino profitirati. Naime, jednostavna računica govori da štedionica koja je aktivna i uspješna u financiranju stambenih potreba na jednu kunu koju država uloži i isplati za poticaje u proračun može vratiti i do 2,5 kune prihoda kroz različita porezna i druga davanja. I prema prošlogodišnjem, a i na početku ove godine znatnom rastu ugovaranja štednje, pa i depozita, a i broja dodijeljenih kredita, stječe se dojam da hrvatski građani koji namjeravaju štedjeti, ali i rješavati stambeno pitanje, ponovno pronalaze svoj interes u stambenim štedionicama. Na financijskom tržištu jedino stambene štedionice nude fiksne kamate i nepromjenjive anuitete tijekom cijelog razdoblja otplate kredita. Stoga su državni poticaji opravdani mehanizam u stimuliranju štednje građana u stambenim štedionicama.