Rizik je veći, ali veća je i dobit

CIJELA INDUSTRIJA PROIZVOĐAČA RAČUNALA NE ULAŽE U ULTRABOOKOVE BEZ VRAGA. MARŽE SU ZA OSOBNA RAČUNALA I PRIJENOSNIKE PALE ODAVNO I SVAKI NOVI POKUŠAJ DA SE VRATE NA STARE RAZINE JE DOBRODOŠAO.

Jedan od najtanjih Ultrabookova na svijetu je 15 milimetara debeo Acerov Aspire S5. Težak je samo 1,35 kg i ima ekran od 13,3 inča. Izdvaja se iznimno elegantnim dizajnom i inovativnim malim poklopcem koji skriva portove. Cijena: bit će određena u drugom tromjesečju 2012.

Kad se pomisli da ne može lepše, eto Dell sa svojim Ultrabookom XPS13, s aluminijskim kućištem, ekranom od 13 inča i težine 1,3 kg. Najmanja konfiguracija ima i5 procesor, 128 GB SSD memorije, 4 GB radne memorije i osvijetljenu tipkovnicu. Skuplji modeli dolaze sa i7 i s do 256 GB SSD. Na svom najtanjem dijelu, debeo je samo 6 mm. Cijena: od 1000 dolara.

Iako službeno ne nosi naziv Ultrabook, Samsunog prepravljeni i pojačani prijenosnik Serija 9 zadovoljava sve preduvjetne. Prekrasan, tanak, brz i za razliku od starijeg modela, na tipkovnici nema ništa nepotreban. Ima USB 3.0 i 2.0, micro HDMI ulaz, micro SD čitač kartica, Bluetooth, Wi-Fi, mikrofon, 1,3 MP kameru… sve što treba. Jedan od najljepših ultrabookova je i jedan od skupljih. Cijena: od 1100 dolara.

HP je odlučio svoj Ultrabook odjednom u staklo, što mu je svakako dalo poseban izgled i izdvojilo ga iz gomile. Ovo je ‘premium’ ultrabook, međutim, sa svojih 20 mm deblijne spada u debeljice ove kategorije. Cijena: od 1400 dolara.

Yoga je 17 mm debeo savitljiv ultra prijenosnik iz Lenovo, čija se tipkovnica tako okreće da može služiti kao tablet, samostojeci tablet ili običan prijenosnik. Ima multitouch ekran 1600 x 900, 13,3 inča i i7 procesor. Pravi malo hibrid. Cijena: od 1000 dolara.

LG Z330 uspio se usukati na 14,7 mm debljine i 13,3 inčni ekran, te je s 1,21 kg trenutačno jedan od najlakših. Ima i7 procesor, do 8 GB RAM-a sa 256 GB SSD, punu povezivost i sve bitne ulaze. Kako kažu iz LG-a, trebat će mu manje od 10 sekundi da se pokrene. Cijena: od 999 dolara.

Asus Zenbook ima 17 mm na svom najdebljem dijelu, 3 mm na najtanjem. Dizajnerski mu se nema što zamjeriti (crna podloga na tipkovnici ga jako lijepo izdvaja iz metalnog sivila cijele kategorije), a niti funkcionalno. Uzalud kategorija ima 1,7GHz i5 procesor, 4 GB RAM-a i 128 GB ADATA disk te bateriju koja traje više od 5 sati. Cijena: između 1050 i 1120 dolara.

Prednosti ulaganja u otvorene investicijske fondove uključuju mogućnost ostvarivanja visokih prinosa u odnosu na klasične metode štednje, ulaganje u mnogo različitih vrijednosnih papira što smanjuje rizik ulaganja, jednostavnost ulaganja (trajni nalog i sl.), mogućnost ulaganja manje novca (početni ulog može biti 100 kn), mogućnost prodaje udjela u svakom trenutku, te upravljanje novcem od strane iskusnih fondovskih menadžera.

Nedostaci ulaganja u otvorene investicijske fondove uključuju nesigurnost prinosa ulaganja (veća nesigurnost, veći rizik), nedostatak državnog jamstva za financijski ulog u odnosu na klasičnu bankovnu štednju, nedostatak nadzora nad fondovskim ulaganjima, rizik promjene tečaja, političke događaje koji mogu loše utjecati na burzu i smanjenje vrijednosti fondovske imovine, te likvidnost koja može uzrokovati teškoće s prikupljanjem novca za isplatu.

Najsigurniji su novčani i obveznički investicijski fondovi jer uglavnom ulažu u najmanje rizične instrumente, no prinosi im je zbog toga najniži. Dakle, oni s manje hazarderske krvi usmjeruju štednju u takve fondove, vrlo vjerojatno imajući na umu na staru mudrost: nikad se ne kladite na više nego što ste spremni izgubiti.

U vrijeme najvećeg interesa za fondove u središtu su pozornosti zbog visokih prinosa bili dionički fondovi, a konzervativni oblici fondova poput obvezničkih i novčanih bili su zanemareni, tako da šira javnost možda nije bila svjesna da ima i fondova s vrlo malim rizikom. Vjerujem da će se to promijeniti – smatra Repecki.

Kaže da je, kad je riječ o prinusu, zbog nestabilnih prilika na dioničkim tržištima jasno da su posljedice najviše osjetili fondovi koji su im najizloženiji, odnosno dionički i mješoviti. Obveznički fondovi postizali su uglavnom pozitivne rezultate, a, očekivano, u novčanim fondovima vrijednosti udjela nisu padale na godišnjoj razini.

Prema analizi Repeckoga, o slici fondovskog tržišta u 2011. najbolje govori to da su od deset najboljih fondova prema ostvarenom prinusu svi iz skupine novčanih.

Rezultati fondova u rasponu su od -41,62 posto do +3,89 posto. Ova godina počela je optimistično. Među dioničkim fondovima, prema vrijednostima od 13. veljače 2012., pet ih je poraslo za više od deset posto, a najuspješniji fond KD Nova Europa više od 15 posto – govori Repecki.

Dodaje da se za najveće euforije na dioničkim tržištima, 2007., imovina fondova približila iznosu od 30 milijardi kuna, a onda je, nakon što su pali dionički indeksi, takvo kretanje pratila i imovina fondova. Ukupna je imovina fondova potkraj prošle godine vrijedila 11,5 milijardi kuna.

Od toga većina, 63,01 posto, otpada na novčane fondove, koji služe kao sigurno utočište za kratkoročne viškove likvidnosti, zato ih u tu svrhu vrlo često rabe i pravne osobe. To je i jedan od razloga zbog kojih novčani fondovi imaju najveću imovinu – objašnjava Repecki.

Slijede dionički fondovi, u kojima je 18,85 posto ukupne imovine, odnosno 2,2 milijardi kuna; zatim mješoviti s 11,85 posto, a na posljednjem su mjestu obveznički, u koje je uloženo 6,30 posto ukupne imovine, odnosno 723,4 milijuna kuna. Usporedi li se štednja građana u bankama, vrijedna više od 120 milijardi kuna (a ukupnih je depozita otprilike 180 milijardi kuna) i imovina fondova, ima prostora za rast potonjih. Štoviše, velikoga.

Takav bi mogao postati i interes za tu vrstu štednje čija kvaliteta, među ostalim, proizlazi i iz brze prilagodbe novim uvjetima.

Fondovi izravno ovise o stanju na tržištu. Kad se stabiliziraju svjetska gospodarstva, stabilizirat će se burze, a onda će se povećati i zanimanje fondove – zaključuje Repecki.