Upute za kr APLIKACIJ

U Hypo-Alpe-Adria Banku kažu da se može štedjeti i na druge načine, ovisno o spremnosti na rizik. Može se ulagati u dionice, ali uz selektivni pristup kompanijama iz defenzivnog sektora koje odlikuje stabilna bilanca, pozitivan novčani tijek te dobra povijest pozitivnog poslovanja. Ulaganjem u naftu moglo bi se profitirati zbog trenutačnih geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku te sve većeg pritiska razvijenih zemalja prema Iranu, a rast će i potražnja naftnih derivata u Indiji, Kini, Brazilu. Ulaganje u zlato može biti sigurnosna mjera zaštite od moguće inflacije. Naime, dugoročno nju se može biti izazvati ‘upumpavanjem’ novca na tržišta kapitala od strane svjetskih središnjih banaka kako bi spriječile kreditni slom. Iako je fizička potražnja za zlatom također u porastu, ponudu ograničava broj postojećih rudnika. Općenito, kriza je bolje vrijeme za dugoročno ulaganje od razdoblja snažnog rasta iz jednostavnog razloga što su cijene na mnogo nižim razinama i dugoročno omogućuju više prinose.

Dok traje pritisak na deprecijaciju HNB je svojim mjerama povećao stopu obaveze pričuve s 14 na 15 posto što, laički rečeno, znači da bankama nedostaje kuna i da bi ih se trebale pokušati domaći nudeći veće kamate na depozite. S druge strane, potražnja za kreditima poduzeća i građana je manja (na što u posljednje vrijeme upućuju reklame u kojima banke nude fleksibilnije uvjete za dodjelu kredita) pa bi mogle imati ‘višak’ novca. To bi pak moglo utjecati upravo suprotno, naime na sniženje kamate na depozit.

No u HPB-u kažu da je povećanje obvezne pričuve znatno utjecalo na smanjenje količine novca u sustavu, više nego što je slabija potražnja stvorila višak novca, pa se može očekivati da će do kraja godine kamatne stope na depozite polako rasti. U OTP banci kažu da načelno svaka banka upravlja vlastitom likvidnošću pa se ne može predvidjeti koja će banka trebati više sredstava u eurima, a koja će se usredotočiti na prikupljanje depozita u kunama.

Međutim, uzevši u obzir međunarodno okruženje, osobito u Italiji ili Austriji gdje su se regulatorna ograničenja nedavno smanjila, očekujemo blagi istodobni pomak u cijenama depozita – kaže Békeffy.

Iako se mjere HNB-a smatraju glavnim činiteljem kretanja kamata na depozite, ne osporava se ni utjecaj slabije potražnje za kreditima, pa stoga u bankama ostaje više novca koji se ne može oploditi. Malo više na to upozoravaju u Hypo i Splitskoj banci.

U Hrvatskoj je ipak nešto povoljniji omjer plasmana i depozita pa se mogu očekivati i nešto manji pritisci na rast kamatnih stopa na depozite. Međutim, razvoj situacije u međunarodnom okruženju i potrebe države za financiranjem na domaćem tržištu odredit će kretanje pasivnih, ali i aktivnih kamatnih stopa tijekom 2012. – kaže Šantić.

U Zagrebačkoj banci kažu da je omjer devizne i kunske štednje od 2009. nepromijenjen i iznosi oko 85 prema 15. Takav je omjer i u toj banci. No ne treba se voditi isključivo starom izrekom: Kud’ svi Turci, tud’ i mali Mujo.

HNB i Vlada jasno su iskazali spremnost zadržavanja stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro kao i krucijalne pretpostavke financijske stabilnosti – kaže predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić.

Ima li se to na umu, kao i usporedi li se višina prinosa na kunski štednji s ostalim valutama, u ovoj će godini biti najisplativije štedjeti u kunama, a tko unatoč svemu ima više povjerenja u devize trebao bi štedjeti u dolarima s obzirom na njihovo blago jačanje u odnosu na euro.