Honda Civic

Deveta generacija japanskog kompakta u domaćoj prodaji stiže u ožujku. Iako cijena još nije određena, očekuje se da će biti 10-ak posto skuplja od aktualnog modela. Automobil koji je postavio potpuno nove dizajnerske standarde prije nekoliko godina u novom izdanju tek nastavlja putem prethodnika, bez novih radikalnih izmjena. Očito je da Hondini stručnjaci nisu htjeli previše eksperimentirati. Civic ima dovoljno razloga za igranje na sigurnu kartu.

Nakon predstavljanja modela 911 Cabrio Porsche 2012. godinu nastavlja u velikom stilu. Nova generacija Boxstera temeljito je unaprijeđena: uz vizualne novosti poput novih prednjih svjetala ili usisnika na prednjem i bočnom dijelu Porsheov novitet nudi veći međuosovinski razmak, veći trag kotača te snažnije motore. Na raspolaganju kupcima bit će 2,7-litreni motor s 265 KS, a u izvedbi Boxster S 3,4-litreni s 315 KS.

Maserati je ušao u dosad neotkriveni segment, u kojem nije imao predstavnika. Model Kubang izravno će napasti Porsheov model Cayenne. Zanimljiva je bila izjava čelnika talijanske tvrtke na predstavljanju novog Maseratija: – Današnji SUV-ovi ne pružaju dovoljno zadovoljstva i luksusa u interijeru kao luksuzne limuzine. Modelom Kubang mi ćemo to promijeniti.

Nova generacija Renaulta Scenic poboljšana je i vizualno i tehnološki. Novost su i motori: osnovni benzinac postaje turbomotor 1,4 Tce sa 115 KS (umjesto atmosferskoga 1,6-litrenog), a ponudu dizelaša obogaćuje 1,6-litreni dci sa 130 KS koji zamjenjuje dosadašnji 1,9-litreni agregat. Svi dizelski motori serijski će dotizati sa sustavom Start&Stop koji dodatno smanjuje potrošnju. Francuski monovolumen na naše će tržište stići u proljetnim mjesecima.

Jedan od najpopularnijih modela iz Peugeotove game sredinom godine na tržište stiže u potpuno novu izdanju. Zahvaljujući slobodnim rukama dizajnera novi ‘lavić’ znatno je moderniji i atraktivniji od prethodnika, a i cjelokupan je dojam na mnogo višoj razini. Uz vizualni se napredak Peugeot 208 od modela 207 razlikuje po manjoj masi i dimenzijama te štedljivijim motorima. Francuska novost na hrvatsko tržište stiže sredinom godine.

Citroënova će ekskluzivna linija DS ove godine dobiti novog člana. Nakon modela DS3 i DS4 Francuzi na tržište puštaju najveći model DS5. Luksuzna izvedba s pravom cilja na premium segment. Uz avangardni dizajn vanjskog dijela najvažnije odlike kriju se u komfornu i funkcionalnu interijeru u kojemu su putnicima na raspolaganju udobna sjedala i napredna tehnologija koja povećava užitak u vožnji.

Tek neznatno oporavila od krize u 2009., i dalje će biti veoma nepredvidljiva. Potreba za ruskim proizvodima iz EU smanjuje se pa se tako profit ruskih poduzeća smanjio za 16,8 posto u odnosu na godinu prije. Najviše su pogođeni sektori proizvodnje, građevine i transporta, a sektor energetike i dalje raste. Visoke cijene inputa te pritisci na cijene nastavit će ugrožavati profite kompanija i u 2012.

Gruzija pripada istoj rizičnoj skupini kao i Rusija. Budući da je do 1991. bila u istoj državi kao i Rusija – te su dvije zemlje po mnogo čemu slične. Tako se izvoznicima i u Gruziju savjetuje da se osiguraju potvrđenim akreditivom. Pozitivno, komercijali rizik u Gruziji smanjio se kao rezultat ekonomskog oporavka. Najviše su se oporavile kompanije iz metalnog sektora. Također, bankarski sektor ostao je netaknut od globalne financijske krize. Zbog tih pozitivnih pokazatelja povećan je i rejting zemlje – s vrlo visoke rizičnosti na visoku rizičnost. Poboljšani odnosi s Rusijom također su jedan od faktora koji su utjecali na to poboljšanje. BDP je u prvih 10 mjeseci 2011. rastao za čak 6,5 posto u odnosu na godinu prije, najviše zahvaljujući sektoru turizma i financija. To je i privuklo investitore pa su tako direktna strane investicije veće za 17,7 posto. Najviše su ulagali u energetski, financijski, rudarski te proizvodni sektor. U ovoj godini predviđa se rast BDP-a od 5,7 posto. Gruzijski izvoz relativno je dobro divezificiran – glavno izvozno tržište rastuća je Turska, a nakon toga tu su Azerbejdžan i Kanada te EU.

Ukrajina, po veličini druga država u Europi, također ima visok rizik poslovanja kao i prethodne dvije države. Bogata sirovina s malom dodanom vrijednosti, a glavni su izvozni proizvodi – proizvodi od metala i petroleja. Žito je također jedan od glavnih izvoznih proizvoda. Ukrajinska europska perspektiva i dalje ostaje upitna s obzirom na političku situaciju. Europska unija traži ponovno suđenje bivšoj ministrici Timošenko ili pak amnestiju. Odugovlačenje spora s Timošenko izravno šteti ukrajinskim izvoznim orijentiranim sektorima. Agrikultura te metalni sektor najviše bi profitirali od pristupa na europska tržišta, pogotovo u ovom razdoblju kada je domaća potražnja slaba.

Globalna kriza također je utjecala na ukrajinski BDP, pa je pao s 5,3 posto u prvom kvartalu na 3,8 posto u drugom kvartalu u odnosu na godinu prije, a najviše je pogođena maloprodaja. Zbog krize eurozone, smanjenog rasta u Rusiji koje je važno izvozno tržište te usporenja pregovora s EU predviđa se rast BDP-a od 3,8 posto u 2012.

Bjelorusija ima najveći rizik poslovanja od svih europskih zemalja. Uzrok je tomu restrikcija slobode govora, vladin utjecaj na ekonomiju te općenito slabo poslovno okruženje. Poduzetnicima se savjetuje da izvozn posao osiguraju potvrđenim akreditivom. Uobičajeni su ugovoreni rokovi plaćanja između 60 i 90 dana, a poduzeća kasne između dva i četiri mjeseca.

Jedan je od glavnih problema i stopa inflacije koja je u 2010. iznosila 7,1 posto, a u 2011. čak 85,0 posto. Za ovu godinu predviđa se 30 posto. Ekonomija će rasti oko 1,5 posto u ovoj te 1,8 posto u idućoj godini. I na kraju naša susjedna Bosna i Hercegovina jedna je od pet najrizičnijih zemalja Europe za obavljanje posla.

Ograničena dostupnost kapitala, slaba kreditna sposobnost poduzeća, loša državna administracija te porezna (ne)uređenost, neučinkovita birokracija te korupcija razlozi su slabog rejtinga BiH. Uza sve to, kriza eurozone usporila je izvoz BiH, pa se tako u 2012. očekuje ekonomski rast od samo 2,1 posto.

Ante Simonić, veleposlanik RH u Kini, u intervjuu danom Novom listu govori o prilikama koje hrvatski izvoznici imaju na kineskom tržištu: ‘Prilika je tako velika da sam i sâm frustriran jer se ne iskorištava. Naša diplomacija bavi se makroekonomijom, a u Pekingu imamo samo jednog zaposlenika za gospodarstvo, financije, turizam itd. Na gospodarstvenicima je da dogovore konkretne poslove i snose rizik te beru plodove uspjeha.’

Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova, u razgovoru za Jutarnji list među prioritetima vanjske politike navodi jačanje gospodarske diplomacije kao nužne pretpostavke za pripremanje hrvatskoga gospodarstva za nastup na novim tržištima.

Boris Šprem, predsjednik Sabora, u intervjuu u Vjesniku ne koristi se pojmom ‘izvoz’ jednako kao ni Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, u intervjuu u Večernjem listu.