Telekom-operateri trebali bi ulagati više

Prošle je godine u Hrvatskoj prodan 41.561 novi automobil. Analiziravši te brojke, doznali smo da hrvatski kupci najčešće kupuju kompaktne automobile s dizelskim motorom, i to bijele. Prodaja fizičkim i pravnim osobama u prošloj godini bila podjednaka: u 48,4 posto slučajeva kupci novih automobila bile su fizičke osobe, a 51,6 posto automobila kupile su pravne.

Gledano po markama, najviše klijenata među fizičkim osobama imaju Dacia, Suzuki, Chevrolet, Hyundai i Kia. Od 1352 nova automobila, koliko je Dacia prodala u prošloj godini, čak 1009, ili 74,6 posto, otišlo je u ruke fizičkih osoba. Nešto manji, ali ipak velik, postotak zabilježile su spomenute marke koje su tako dokazale da prosječan hrvatski kupac iznimno cijeni automobile s Dalekog istoka. Postoci veći od 60 posto dokaz su da naši kupci smatraju da dalekoistočni proizvodi znače prihvatljiv omjer između uloženog i dobivenog.

Među deset najtraženijih marki među fizičkim osobama našli su se Renault, Nissan i Fiat. Zanimljivo je da se Opel i Peugeot, koji su u vrhu ukupne prodaje, također velikim dijelom oslanjaju na fizičke kupce. Iako je zastupnicima svejedno komu će prodati automobil, mnogima je prodaja fizičkim osobama osobna zadovoljstva i dokaz da njihov proizvod cijeni ‘običan čovjek’.

PZ Auto domaći je zastupnik koji najčešće posluje s pravnim osobama. Među deset brendova koji ostvaruju najveći postotak suradnje s pravnim subjektima čak su četiri iz te grupacije. Konkretno, na drugom su, trećem i četvrtom mjestu Porsche (89 posto), Audi (83 posto) te Škoda (83 posto), a Volkswagen je sa 72 posto na desetome mjestu. I dok su Porsche i Audi, razumljivo, vodeće marke privlačne pravnim osobama, malo je iznenađenje Škoda, čiji su mnogi modeli ipak završili kod pravnih subjekata. Za takav je rezultat itekako zaslužna država koja je gotovo potpuno obnovila policijski vozni park vozilima tog proizvođača.

Također treba uzeti u obzir da se kupnja na leasing smatra prodajom pravnim osobama, no u praksi tim se automobilom bez problema može koristiti fizička osoba. Jedna od zanimljivosti u rubrici ‘pravne osobe’ jest Smart, koji je godinu završio na petome mjestu. S čak 82 posto prodaje pravnim osobama dokazao je da poslovni ljudi obožavaju automobil stvoren za gradske avanture.

Nema nikakvih ograničenja za ulaganja telekomunikacijskih operatera, kaže Dražen Lučić, ravnatelj Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Nakon što je dugo trajala napetost između regulatora i najvećeg operatora HT-a zbog regulacije ulaganja u optičku mrežu (FttH), doneseno je rješenje o načinu gradnje i podjeli rizika s drugim operaterima za brzine iznad 20 Mbit/s. Na to se rješenje HT, kaže Lučić, više nije žalo. No ulaganja i dalje nema. Kad je riječ o ulaganjima u LTE-mobilne mreže, Lučić kaže kako nije točno da se već sada ne može ulagati u LTE, a digitalna dividenda može se rabiti u velikom dijelu Hrvatske unatoč problemima s Italijom i tome što su neke susjedne zemlje još na analognom signalu.

Osim toga u javnu će se raspravu uskoro pustiti i Uredba o mjerilima za razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme čijim bi se donošenjem trebala uvelike olakšati ulaganja i ubrzati izgradnja infrastrukture. Država sa svoje strane, kaže Lučić, ubrzano otkanja sve zapreke za ulaganja, a od njih se onda očekuju vjerodostojni investicijski planovi. – LTE i FttH samo su neke mogućnosti. Nitko operaterima ne brani ulagati ni u tu novu tehnologiju ni u proširenje kapaciteta na sadašnjoj bakrenoj infrastrukturi, mrežama pokretnih komunikacija, uključujući Wimax itd. – kaže Lučić, dodajući da ulagati može i lokalna samouprava te da se novac također može dobiti iz fondova EU.

• Telekom-operateri ulagali su mnogo, ali mogli su i više, što se od njih očekuje – zaključuje Lučić.

Međutim, mnogi stručnjaci ne žele javno reći da su telekomoni mnogo ulagali u ‘broadband’ i televiziju, manje u 3G i gotovo ništa u optiku te da u tome veoma zaostajemo za zemljama EU. Općenito se misli da unatoč prijetnjama u 2012. većina operatera u svijetu, ne samo u Hrvatskoj, neće mnogo ulagati u LTE zbog teškog ekonomskog stanja, ali i zbog toga što LTE-mreža još nije dovoljno razvijena za tako velika ulaganja. Investicija od 100 milijuna eura u LTE, što je iznos kojim se spekulira u javnosti, čini se premašenom za takav pothvat. Stručnjaci procjenjuju da bi toliko mogla stajati prva faza.

U svakom slučaju, bilo to malo ili mnogo, tri najveća telekom-operatora u posljednje su tri godine uložila oko sedam milijardi kuna. HT na godišnjoj razini ulaže između 14 i 18 posto od svojih prihoda. – U proteklih nekoliko godina propuštena je prilika za veće ulaganje u naprednu optičku infrastrukturu zbog neadekvatna regulatornog okvira. U idućem razdoblju važno je utvrditi jasnu strategiju za telekom-sektor – ponovno poručuju iz HT-a.

Vipnet je od 1999. na godinu u prosjeku ulagao 75,4 milijuna eura. Samo 2011. investirao je gotovo 150 milijuna eura, od čega je za kupnju B. neta platio 93 milijuna eura. U posljednje tri godine ukupno je uložio 249,4 milijuna eura. Više od tri milijarde kuna do sada je uložio Tele2 koji je upravo ovih dana objavio da je nakon šest godina poslovanja prvi put ostvario operativnu dobit. Optima Telekom u posljednje tri godine uložio je gotovo 133 milijuna kuna. Još ne posluje s dobiti i kao većina alternativnih operatera jedva diše pod teretom dugova. Međutim, nema mu druge nego ulagati i koliko-toliko držati korak s jačom konkurencijom. Planovi Optima Telekoma za ulaganja u 2012. malo su veći od prošlogodišnjih.

Kristian Ćurković, predsjednik Uprave H1 Telekoma, kaže da su u posljednjih pet godina realizirali investicije od otprilike 110 milijuna kuna, od kojih 70 posto u posljednje tri godine. U šest godina koliko posluje Metronet je kao ‘startup’-kompanija od nule došao do pola milijarde kuna investicija. Samo u posljednje tri godine, obilježene velikom krizom, uložio je 100 milijuna kuna. – S obzirom na to da smo ‘startup’-kompanija u industriji koja zahtijeva golema ulaganja sa sporim povratom uloženoga, računamo na to da ćemo od 2013. poslovati s dobiti – kažu u Metro-netu koji ove i iduće godine planira investirati 66 milijuna kuna.

Dok traju prepučavanja jesu li telekomoni ulagali malo ili mnogo – Vlada misli da su mnogo manje nego što su mogli, ‘alternativci’ da HT nije dovoljno ulagao u bakrenu infrastrukturu koju godinama iskorištava i njima naplaćuje najam, a svaki operater, naravno, za sebe misli da je ulagao najviše što je mogao za dobrobit svojih korisnika – jasno je jedino da su nova ulaganja nužna. Telekomunikacijski sektor, kakav god bio, jedan je od najzdravijih i najsnažnijih dijelova hrvatskoga gospodarstva. Ne bude li on ulagao, teško će se govoriti o ikakvu rastu utemeljenu na investicijama.