GRČKA U PLAMENU

Ostatak Europe dobio izravan uvid u mogući razvoj događaja ako se nađe u sličnoj situaciji. Sve više ljudi vjeruje da eventualni bankrot ne bi mogao biti mnogo lošiji od onoga što sad osjećaju na svojoj koži. Nemiri će se vjerojatno nastaviti kako mjere Vlade budu uzimale maha. Širit će se prema drugim društvenim slojevima, radnicima i srednjoj klasi. U pitanju je i lojalnost snaga reda – već se čulo da odbijaju ići protiv svojih roditelja, braće i djece.

Grčka je medijima ono što Amerikanci zovu dar koji stalno daje, pa tako i protekli tjedan. Nakon kraćeg zatišja u središtu svjetske pozornosti Grci su se našli zbog izglasavanja još jednog paketa mjera štednje radi dobivanja novog kredita međunarodnih pomagača od 130 milijardi eura i nerada koji su obilježili cijeli taj postupak odobravanja u parlamentu. Za razliku od prijašnjih nerada uobičajenog intenziteta, sadašnji su, ipak, malčice zabrinuli ne samo Grke nego i ostatak Europe koji je dobio izravan uvid u mogući razvoj događaja kod kuće ako se nađe u sličnoj situaciji.

Atena je doslovno gorjela, zapaljeno je na desetke zgrada, ozlijeđeno stotinjak građana i policajaca, uhićeno više od stotine bundžija. Na ulicama se vodio rat. Račun jutro poslije sadržajne nedjelje bio je 40-ak tona iščupanog mramora i kamena, 93 zapaljene zgrade, stotinjak ozlijeđenih (čak 68 policajaca), 130 uhićenih i 150 opljačkanih trgovina. Mete su uglavnom bile banke i trgovine, mjesta na kojima većina okupljenih Grka ionako više nema što tražiti. Živi se loše, a bit će još gore, što je, razumljivo, potaknulo provalu bijesa širokih masa u kojoj neki ne vjeruju da će kampiranje uz pivo i kobasice u šatoru na obližnjem trgu na željen način utjecati na državno vodstvo. Neredi i razbijanje proširili su se i na druga mjesta u zemlji, divljanja je bilo u Solunu i gradovima u unutrašnjosti, pa čak i na otocima Krku i Kreti.

Novi otrovni paketić prošao je u parlamentu sa 199 glasova za i 74 protiv, prilično uvjerljivo, premda brojka od 43 pobunjenih zastupnika iz redova obiju vodećih stranaka sugerira veliko neslaganje i u redovima političke elite koja gura nove mjere štednje. U vrlo dramatičnu godinu nabijenu sumornim proročanstvima i ozbiljnim upozorenjima vršitelj dužnosti premijera Lukas Papademos objasnio je zastupnicima, opravdavajući nova rezanja teška 3,3 milijarde eura, da je ‘jedina alternativa katastrofalni bankrot koji bi Grčku prije ili poslije prisilio na izlazak iz monetarne unije’ i da je ‘socijalna cijena tog paketa donekle ograničena u usporedbi sa socijalnom i ekonomskom katastrofom koja bi zemlju snašla ako se on odbaci’. Grčka do 20. ožujka, mora platiti novu ratu kredita od 14,5 milijardi eura, za što vlastitog novca nema. Osim na prihvaćanje mjera, obje se vodeće stranke – Pahelenski socijalistički pokret i Nova demokracija – moraju obvezati na to da će novi program provesti neovisno o ishodu izbora dogovorenih za travanj, što je uvjet dodan zbog nezadovoljstva međunarodnih kreditora Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda kvalitetom provedbe prvog paketa dogovorenog u sklopu prijašnje pomoći 2010. od 110 milijardi eura. Dapače, velik dio onoga što je u nedjelju izglasovano ponavljanje je građiva iz prvog paketa.

Prošle je godine umjesto obećanih 30 tisuća otkaza Grčka podijelila samo tisuću, a očekivanja od planirane privatizacije smanjila su se s ambicioznih 50 milijardi eura prihoda na 15 do 2015. Bijes ulice, konkretno, potaknula je odluka da se u ovoj rundi reže 300 milijuna eura u mirovinama, minimalac spusti za 22 posto (na 560 eura na mjesec), u sljedeće tri godine otpusti 150 tisuća ljudi iz javne uprave (‘samo’ 15 tisuća ove godine, što znači da bi tempo u sljedećim godinama morao biti mnogo intenzivniji) i izdaci u zdravstvu smanje za milijardu eura. Zauzvrat su privatni vlasnici grčkih obveznica pristali na gubitak od 70-ak posto kad sadašnje obveznice zamijene za nove s prosječnim kamatama od 3,5 posto.

Čak i da uspiju, Grci neće svoj golemi dug svesti ni na 120 posto BDP-a do 2020., procjenjuje MMF, pa će im, vjerojatno, trebati pomoć Europske središnje banke u obliku odricanja od dobiti na svojoj pozajmici toj zemlji, trenutačno 40-ak milijardi eura, čime bi se zakrplila rupa. Tradicionalno licemjerje nekih institucija u osudi nereda također je prigodno iskazano. Sindikalni vođa Ilias Iliopoulos osudio je razbijanje, ali i dodao da Vlada mora slušati glas naroda, istodobno prijeći tom istom socijalnom eksplozijom ako to ne učini.

• Ljudi su jučer poslali poruku: dosta je, dosta, više ne mogu podnijeti. Socijalna će se eksplozija dogoditi ovako ili onako, oni u tom smislu više ne mogu napraviti ništa – bio je odlučan Iliopoulos.

I dok je Papademos prijetio krajem vremena ako se paket ne prihvati, neki su primijetili da se većina tih prijetnji ionako ostvarila. Zemlja je u petoj godini recesije, nezaposlenost je iznad 20 posto (među mladima više od 50 posto), život je za mnogo Grka postao prilično jadan, a ni država u cjelini nije previše stabilna i pleše na rubu kaosa. Sve više ljudi zato vjeruje da eventualni bankrot ne bi mogao biti mnogo lošiji od onoga što sad osjećaju na svojoj koži. Malotko vjeruje u kraj nemira. Sasvim suprotno: mnogi misle da će takva slika postati češća, pogotovo kad mjere uzmu maha u praksi.

• Poruka zabrinjava – izjavio je jedan visoki dužnosnik Socijalističke stranke. – Dok god traje ekonomska kriza, smanjuje se povjerenje u Vladu i raste nezaposlenost; socijalni nemiri bit će se sve veći.

Pravo je čudo što se nakon nedjelje nisu brojila i prva trupla. Međutim, ako se nemiri nastave takvim intenzitetom, vjerojatnost takvih tragedija eksponencijalno raste. I ne bi bilo prvi put. U nemirima pretprošle godine troje je ljudi izgorjelo u banci zapaljenoj tijekom nemira. Strah od ozbiljnijeg pada u bezakonje i istinski kaos nije neopravdan, ali ovisi o nekoliko faktora, najviše o mogućem širenju nasilja s manjih radikalnih skupina, na koje je zasad ograničeno, na druge društvene slojeve, radnike i srednju klasu, te o pitanju lojalnosti snaga reda. I u vezi s tim mogu se čuti zabrinjavajući tonovi: Federacija grčke policije poručila je da sila također ima granice i da ‘odbijaju ići protiv svojih roditelja, braće i djece’. Ako se vladama u ostatku Europe tresu gaće, imaju dobrog razloga za to.