Novi život sajmova i sajmsku industriju nije zaobišla kriza. Veće promjene očekuju se tek 2013.
Prema istraživanju Svjetske udruge sajmov (UFI), čije članice na godinu organiziraju više od 4500 sajmova i izložbi s više od 150 milijuna posjetitelja, u Europi se još osjeća utjecaj svjetske ekonomske krize na sajmsku industriju. Trend je stagnacija ili manji pad, a na azijskom i pacifičkim tržištima očekuje se daljnji rast prihoda i profita.
Unatoč krizi i internacionalizaciji, sajmska industrija promišlja načine na koje može odgovoriti globalnim izazovima.
- Ta industrija danas osjeća pritisak jake konkurencije na marketinškom tržištu od marketinških agencija, izdavača, specijaliziranih portala, elektroničkih i novih medija.
U takvoj tržišnoj utakmici vodeće europske i svjetske sajmske kuće nastoje svojim izlaganima i posjetiteljima ponuditi što bolje osnovne uvjete za pripremu sajmskog nastupa, među ostalim i modernu sajmsku i kongresnu infrastrukturu, kvalitetne usluge te organizaciju pratećih događaja – objašnjava Berislav Čižmek, direktor konzultantske kuće CBBS d.o.o.
Čižmek kaže da je sajmska industrija odraz i slika nacionalnog ili regionalnog gospodarstva i dodaje:
- Nažalost, kriza i teškoće gospodarstva u posljednjih nekoliko godina utjecale su na ulaganja u sajmsku i kongresnu infrastrukturu te na međunarodnu važnost sajmskih priredaba u Hrvatskoj. U posljednjih 10-ak godina povećao se broj sajmskih organizatora u Hrvatskoj koji su uspjeli iskoračiti i pokrenuti kvalitetne sajmske priredbe, važne za gradove i regije u kojima su priređene.
U Hrvatskoj je velik prostor za nove specijalizirane sajmove. Na pitanje vraća li se ovdje sajmovanje u modu, Tonči Belan iz tvrtke Belimplex odgovara:
- Vraća, ali puževim korakom, jer jednostavno nema svjesnosti o tom načinu predstavljanja. Zagreb je bio veliki sajmski grad u ovoj regiji i vrlo cijenjen u sajmskoj industriji, a znamo dobro koji su današnji problemi s tim nekadašnjim divom. Dobre rezultate danas bilježe sajmski gradovi poput Milana, Münchena, Kölna, Berlina, Frankfurta, Düsseldorfa, Pariza, Hannovera itd. Belan napominje da veliki sajmski organizatori uspjeh traže u specijaliziranim međunarodnim priredbama na koje dolaze specijalizirani, profesionalni posjetitelji. Poenta je u B2B-sudionicima koji dok promiču tvrtku ili brend na sajmu ugovaraju poslove radi kojih su došli.
Već više godina Zagrebački velesajam posluje u teškim gospodarskim uvjetima. Međutim, i u takvim prilikama prošle je godine održano 25 sajmova s 350 tisuća posjetitelja.
