OBVEZNA DAVANJA

Prema Zakonu o doprinosima koji je na snazi od 2009. poslovne banke ne moraju obavijestiti Poreznu upravu ako njihov klijent s isplatom plaća ne uplati doprinos. Poslodavci su pak obvezni jedanput na mjesec dostaviti joj podatke o uplaćenim ili neuplaćenim doprinosima.

Plaćanje doprinosa za svu obveznu socijalnu osiguranju u Hrvatskoj uređeno je jednim zakonom – Zakonom o doprinosima – te podzakonskim aktima donesenima na temelju tog zakona. Uz to, u mnogim drugim propisima nalazimo odredbe kojima se uređuju neka pitanja povezana s plaćanjem doprinosa.

Za radnike u radnom odnosu obvezni doprinosi ispljevaju na dan isplate plaće. Rok isplate plaće određuje se pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu; ako nije određen, primjenjuje se čl. 84. Zakona o radu prema kojem plaća treba isplati najkasnije 15. dan u mjesecu za prijašnji mjesec. Dakle, neovisno o tome koji se datum isplaćuje plaća za prijašnji, taj dan treba platiti sva javna davanja iz plaće i na plaću.

Ako poslodavac do kraja tekućeg mjeseca ne isplati plaću za prijašnji mjesec, posljednji radni dan tekućeg mjeseca dužan je platiti doprinos na punu svotu plaće koju duguje radnicima. Porez na dohodak ne treba platiti sve dok se ne isplati plaća jer porez dopisjeva na dan isplate plaće.

Osiguranicima koji su sami za sebe plaćaju doprinose (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i dr.) obveza plaćanja doprinosa je 15. dan u mjesecu za prijašnji mjesec.

Poslodavci su obvezni najmanje trima državnim institucijama dostaviti podatke o dospjelim i uplaćenim doprinosima. Poreznoj upravi podaci se dostavljaju jedanput na mjesec, i to u obrascu ID koji ima snagu ovršne isprave. Taj se obrazac dostavlja i za isplaćene plaće i ako plaća nije isplaćena, pa treba platiti samo doprinose. Poreznoj upravi jedanput se na godinu za svakog radnika dostavljaju podaci o isplaćenim plaćama na obrascu IP, koji sadržava i podatke o uplaćenim doprinosima za mirovinsko osiguranje. Središnjem registru osiguranika pri svakoj se isplati plaće dostavlja obrazac R-Sm. Ako plaća nije isplaćena do kraja mjeseca za prijašnji, za svakog se osiguranika dostavljaju podaci o osnovici i iznosima mirovinskih doprinosa koji su se trebali platiti.

Treća adresa za koju treba pripremiti podatke jest Zavod za mirovinsko osiguranje, za koji se sastavljaju godišnje tablice rekapitulacije o osnovicama osiguranja, a to su ujedno osnovice na koje se trebaju platiti doprinosi.

Poslodavci iste podatke dostavljaju na više državnih adresa. Razlikuju se samo oblik i sadržaj obrazaca: na jedinima su mješoviti podaci, na drugima godišnji; na nekim zbrojeni podaci za sve radnike kod poslodavca, na nekim razvrstani po radnicima; negdje podaci o plaći/osnovici osiguranja za razdoblje, negdje o plaći isplaćenoj u razdoblju, a negdje oboje.

Za poslove povezane s prikupljanjem i kontrolom obveznih doprinosa mjerodavna je isključivo Porezna uprava. Sad je i Financijska policija mjerodavna za kontrolu doprinosa, ali nakon njezina uklanjanja sve će ovlasti ostati na Poreznoj upravi.

Ona vodi registar obveznika doprinosa u kojem se evidentiraju podaci o obveznicima doprinosa, obveznicima plaćanja i izvještavanja, početku i prestoniku obveze doprinosa, podnesenim izvješćima te drugi podaci važni za prikupljanje doprinosa. Neke ovlasti u vezi s kontrolom plaćanja doprinosa ima Središnji registar osiguranika i zavodi (HZMO i HZZO), a njihove se ovlasti svode na obvezu da o utvrđenom nalazu obavijeste Poreznu upravu. Državne institucije dužne su međusobno razmjenjivati podatke, ali isključivo ovlaštenje za prisilnu naplatu neuplaćenih doprinosa ima Porezna uprava. Poslovne banke prema propisima koji su na snazi imaju izvještajnu, ali ne i kontrolnu funkciju. Prema starom Zakonu o doprinosima za socijalna osiguranja, koji je bio na snazi do 31. prosinca 2008., ako istovremeno s isplatom plaće nisu bili plaćeni doprinosi, banka koja je vodila račun obveznika plaćanja doprinosa bila je dužna u roku od osam dana obavijestiti o tome Poreznu upravu. Novi Zakon o doprinosima, koji je na snazi od 1. siječnja 2009., više ne uređuje takvu obvezu poslovnih banaka.

Prema čl. 101. Općega poreznog zakona banke su dužne Poreznoj upravi dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih i fizičkih osoba, osim podataka o prometu tekućih računa i štednih uloga. Podatke trebaju dostavljati mjesečno i tromjesečno.

Osiguranici koji su mirovinski i zdravstveno osigurani na temelju radnog odnosa ne nose posljedice neplaćanja doprinosa koji se naplaćuju kao javni prihod države. Iako doprinosi nisu plaćeni, radnici imaju pravo na mirovinski staž i sva prava iz zdravstvenog osiguranja. Iz toga bi se olako mogao izvesti zaključak da za radnike nema nikakvih posljedica zbog neplaćanja doprinosa.

Iako nema pravnih posljedica za pojedinca, nastaju posljedice za sve osiguranike. Vjerojatno i zbog takvih zakonskih pravila neuplaćivanje doprinosa sve je češća pojava i tako ugrožava sigurnost svih korisnika sustava socijalnih osiguranja. Kad je riječ o neuplaćivanju doprinosa za drugi obvezni mirovinski stup, osiguranici kojima na osobni račun nije uplaćen doprinos izravno su oštećeni. U sustavu drugog stupa nema solidarnosti, osiguranike ne štiti institut minimalne mirovine i svota buduće mirovine izravno ovisi u uplaćenim doprinosima.