Kenzo

s neželjenim oborinama, ostale samo razne natrijevne soli. One bi se poravnavale i učvrstile cementnom smjesom, iz malog bazena izvukao bi se preostali nataloženi crveni mulj koji bi se zatim raprostrlao po cijeloj površini velikog bazena i sve to prekrilo bi se geotekstilom i slojem gline te na kraju humusom. Čića mića, gotova je priča, mislili su stručnjaci u APO-u i Mladineo te Zrnić-Marinović.

Neto vrijednost petogodišnjeg posla s isparavanjem lužine i zatrapavanjem sluzava crvenog mulja bila je 80,577.800 kuna, odnosno 98,304.916 kuna s PDV-om. Naknadnom izmjenom stavki i narušavanjem troškovnika ‘Programa sanacije’ u Dodatku II. ugovor je ‘nabubrio’ na 165,2 milijuna kuna bruto. S obzirom na to da Fond nije u sustavu PDV-a i PDV ne odbija kao pretorez, realno je ovdje rabiti bruto iznose.

Kad je bilo jasno da je sve poslo po zlu, u pomoć je pozvana struka, Conex-ST i Građevinsko-arhitektonski fakultet iz Splita, kojima je u 2010. pripao zadatak ‘prebrojiti mrtvace’, kojih ne bi ni bilo da se u svemu vodilo zdravom pameću.

Porazan podatak kojim počinje izvješće Mire Čagalja, nadzornog inženjera splitskog Conex-ST-a, iz prosinca 2010. glasi: ‘Projekt, bilo idejni, glavni bilo izvedbeni, nije postojao!’ Conex-ST je, naime, 25. veljače 2009. preuzeo građevinski nadzor ‘sanacije’, što je do tada provodio APO, koji je zadržao ‘stručni dio nadzora’!

Conex-ST-ovo izvješće i privremene situacije koje je uime Odlagališta sirovina potpisivala Jasmina Sorić otkrivaju da je za sve obračunane radove FZOEU u sprezi sa svojim partnerom Odlagalištem sirovina potrošio 129,631.146,42 kune!

To nije sve: prema privremenoj situaciji Odlagališta sirovina od studenoga 2010. ostalo je još naknadno ugovorenih a neodraženih radova vrijednih 33,887.692 kune. Dio crvenog mulja ubačen je u 18 kratera promjera od 33 metra i pomiješan s glineno-kamenom smjesom, no i dalje je opasan. Nadzorno tijelo, naime, upozorava na delikatnost situacije zbog upitne čvrstoće i postojanosti 35 godina starih nasipa bazena, a uz to nije riješena ni završna, površinska ploha prostora s kraterima s crvenim muljem. Budući da takvoj ‘sanaciji’ nije prethodio nikakav projekt, nisu izvedeni ni nužni istražni radovi radi definiranja fizičko-mehaničkih svojstava kao što su prostorna težina, vlažnost, granice plastičnosti, kohezija, kut otpora na smicanje, porozitet, pori tlak u funkciji geoloških predporećenja, konsolidacija i modul stišljivosti. Nastali problemi, kaže Čagalj, logični su i bili bi nezaobilazni i u rutinskim građevinskim radovima. Tek na osnovi izvedenih istražnih radova i na njima utemeljenih projekata te objektivnog vrednovanja planiranoga tehnološkog postupka isparavanja lužine, recirkulacije te nužnih mjera zaštite okoliša mogu se izraditi, naglašava, objektivni troškovnici i terminski planovi.

Umjesto toga, u nestabilnom sluzavi crveni mulj, radnici i mehanizacija Odlagališta sirovina našli su se u neviđenim problemima koji su, objašnjava Čagalj, u hodu nalagali interventna i neracionalna postupanja koja nisu polučila ništa dobro doli daljnji milijunski rast troškova.

Goleme količine građevinskog otpada dopremljenog iz okoliša južnog portala tunela Sv. Rok tonule su u sluzavi crveni mulj, zbog čega je neplanirano (?) porasla razina materijala prema vrhu nasipa bazena. Oborinske vode toliko su podizale razinu lužine u bazenima da su se za prepumpavanja iz malog bazena u veliki i obratno stvarali novi milijunski troškovi. Kritična je situacija bila 29. studenoga 2010. kad je lužina u velikom bazenu postignula razinu od pola metra ispod krune nasipa bazena, što je prijetilo velikim ekološkim incidentom. U strahu od novih oborina i jake bure nadzorni inženjer naredio je prepumpavanje dijela lužine u mali bazen radi snižavanja njezine razine. Uz geomehaničke i geofizičke istražne radove novim se projektnim zadatkom nalaže i kartiranje nastalih pukotinskih oštećenja 35 godina starog nasipa, dodatno oštećenog teškom mehanizacijom. Da se ne dogodi katastrofalni mađarski scenarij s pucanjem nasipa, u nedostatku rezervne akumulacije predviđa se čak ispuštanje viškova kišom razblazene lužine u okoliš. Što bi to značilo za ekosustav na tako osjetljivu terenu nedaleko od rijeke Zrmanje i Novigradskog mora, ne treba posebno naglašavati.

Laboratorijsko određivanje fizičko-mehaničkih svojstava crvenog mulja dat će i parametre za odabir postupka solidifikacije ubrizgavanjem praškastih tvari u mulj radi njegove stabilizacije.

Uz analizu i praćenje stabilnosti velikog i malog bazena, njihovih obodnih nasipa te odabir i prijedlog tehnološkog postupka obrade otpadne lužine i crvenog mulja Hidroinženiring u suradnji s Fondom treba na osnovi konačnih pokazatelja izraditi idejni projekt, glavni projekt s troškovnim radova te izvedbeni projekt. I sve to na kraju umjesto na početku, ma koliko konačno stajalo. Uostalom, nije li to samo potvrda Obrovca kao renomiranoga domaćeg brenda katastrofe? Dobiva li u Fondu konkurenciju?