U situaciji u kojoj su vanjska tržišta zatvorena jednako kao i domaće banke, refinanciranje dospjelih potraživanja za većinu zaduženih tvrtki moguće je jedino izdavanjem novih obveznica ili dionica.
Trenutačni podaci koji dolaze iz HNB-a kažu da u 2012. nefinancijskim poduzećima na naplatu dospijeva 1,86 milijardi eura. Kojim tvrtkama konkretno dospijevaju naplate dugova u ovoj godini, nije moguće doznati zbog ‘poslovne tajne’, no Središnje kliničko depozitarno društvo (SKDD) u svojoj evidenciji broji 17 poduzeća čiji dužnički vrijednosni papiri ove godine pristiju na naplatu. Osim Ingre, koja je zbog dogovora s vjerovnicima jedva izbjegla ‘default’ sa svojim komercijalnim zapisima, među tim su poduzećima i Dalekovod, Hrvatska pošta, Institut IGH, Petrokemija i Metronet.
Direktor Odjela financija Metroneta, Ivan Rilje, kaže da razmišljaju o svim opcijama refinanciranja, a jedna od njih je i mogućnost izdavanja novih tranši komercijalnih zapisa, dok druge tvrtke nisu odgovorile na postavljene upite. Razlog njihova neodgovaranja možda je u tome što ni same ne znaju kako će se refinancirati.
Refinanciranje je postalo veoma teško jer su se u posljednjih šest mjeseci za to zatvorila vanjska tržišta, dok su se istovremeno i uz izostanak investitora za to zatvorile banke, kaže Željko Perić, vlasnik i direktor konzultantske tvrtke Caper i član Uprave Ingre za strategiju, restrukturiranje i razvoj. Tvrdi da je bez iznimke slično stanje u svim tvrtkama. Mogućnost izlaska iz teške situacije u kojoj su se našla domaća poduzeća s takvim potrebama Perić vidi u najavama oporavka vanjskih tržišta, s time da se situacija na domaćem ne pogorša. Mišljenja je da će se većina tvrtki bez angažmana Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i države teško izvući iz trenutačne situacije.
Financijskih investitora nema, a na injekciju u obliku kredita banaka mogu računati samo tvrtke koje imaju neku vrstu osiguranja, rekao je Perić. Ekonomist Ante Babić smatra da je trenutačno refinanciranje otežano i zbog toga što se čekaju signali s tržišta kapitala koje u posljednje vrijeme ‘spava’.
Tvrtke s potrebama za kapitalom mogu se odlučiti na izdavanje obveznica ili, primjerice, novih dionica jer tko prvi izade na tržište, pokupit će najviše, istaknuo je Babić. Dodao je da za kvalitetne projekte uvijek ima novca, a ta sredstva tvrtke mogu iskoristiti za financiranje postojećih obveza. Objasnio je da bi za duživanje za velika poduzeća poput HEP-a ili Agrokora preko izdavanja korporativnih obveznica bilo skuplje za jedan do dva postotna poena u odnosu na klasičan kredit. Prednost je izdavanja takvih dužničkih vrijednosnih papira u njihovoj fleksibilnosti na tržištu kapitala i u tome što se za razliku od kredita za njih ne mora založiti neki kolateral.
Babić također smatra da nije točno da će banke stegnuti kreditiranje poduzeća zbog 35,2 milijarde kuna nenaplativih kredita, koji čine 12,2 posto ukupno odobrenih kredita, te problema koje banke matice preživljavaju na domicilnim tržištima. Naime, banke koje posluju u Hrvatskoj čine tek jedan postotni poen imovine banaka matica, a s druge strane banke u profitu banaka matica sudjeluju s deset posto.
Iz tih razloga ne vjerujem da će se smanjiti dotok novca u Hrvatsku, za takvo što razlog može biti samo u izostanku kvalitetnih projekata, ističe Babić. Osim toga, velik udio u tim nenaplativim kreditima čine krediti za nekretnine, a koje banke knjiže po cijenama koje su bile na vrhuncu rasta vrijednosti nekretnina. Da poduzeća mogu dobiti kredit od banke uz uvjete kvalitetnog projekta, zadovoljavajućeg financijskog stanja i prethodnog iskustva u poslovanju s njime, potvrđuju u Hypo Alpe-Adria banci.
Pri odobravanju dugoročnih investicijskih kredita, uz analizu postojećega financijskog stanja, analiziranja predočenog programa, odnosno investicijske studije, procjenjujemo profitabilnost takva pothvata, podsjećaju u Hypo banci. Navode da će se općenito i u ovoj godini velika pozornost posvetiti procjeni kreditnog rizika. Međutim, tvrde da svakom klijentu pristupaju individualno, a za one s dobrim bonitetom ubrzavaju kreditni proces. Cijena kredita, kamatna stopa, osim cijenom izvora i regulatornim opterećenjem, definirana je i rizičnošću plasmana.
