Potrošen stari model

Mogu se svi financijski posrednici braniti općim okolnostima i lošom državnom politikom kod kuće i u svijetu, ali tko ne odgovori na izazove, za neko će vrijeme, koliko se god danas činio moćan, završiti izvan igre.

Ako svojih 10.000 eura dam banci i ona ih pozajmi poduzetniku, onda, gospodo bankari, neka netko od vas izvoli biti u nadzornom odboru te tvrtke!

‘Banka je kreditna institucija koja nema utjecaja na poslovne odluke poduzeća i ne može preuzeti odgovornost za njihove odluke’, odgovorili su iz Erste banke Jutarnjem listu na pitanje o ideji ministra Linića o pretvaranju loših plasmana u vlasništvo nad korporativnim dužnicima. Budući da Erste banka za hrvatske prilike ima dobre rezultate u korporativnom sektoru, može si priuštiti takav odgovor. Mnogi drugi ne bi smjeli ostati tako konzervativni.

Stari se model potrošio i na globalnoj razini. A i na lokalnoj. Specijalizacija bankara kao posrednika između štedišta i korisnika njihovih uloga trebala bi se početi mijenjati. U ‘debelim’ godinama bilo je dovoljno biti pristojno oprezan u plasmanima. Na nekoliko postotaka onih koji će bankrotirati moglo se računati. A gubitak pokriti iz rezervacija za loše plasmane. Taj se model potrošio.

Svjedoci smo da se banke upuštaju u pokušaje spašavanja Diokija, Peveca, HGspota. Jednako kao što se u poslovnoj zajednici sve glasnije može čuti kako su mnoga zvučna regionalna preuzimanja zapravo posljedica pritisaka bankara koji svoje poslovno sposobnije, ali visokozadužene, komitente tjeraju da preuzimaju jednako tako prezadužene proizvodne ili trgovačke tvrtke kojima se, međutim, lošije upravljalo. No ne radi se samo o pokušaju oživljavanja upropastenih tvrtki ‘post festum’. Novo vrijeme, kad u globalnoj ekonomiji ništa ne bi trebalo biti sveto ako se želi izbjeći opća kataklizma, ekonomska ili ratna, od bankara će tražiti sasvim nov pristup.

Bankari će morati utjecati na poslovne politike poduzeća kojima pozajmljuju novac štediša i ulagača. Ako svojih 10.000 eura dam toj i toj banci i ona ih pozajmi poduzetniku, onda, gospodo bankari, neka netko od vas izvoli biti u nadzornom odboru te tvrtke! Bankarstvo jest solidno profitabilno. Možda im ekstraprofit ne treba uzimati kroz porez. Neka ga potroše na kvalitetno educirane nadzornike u tvrtkama kojima su pozajmljena znatnija sredstva. Kad se upravljanje preuzme nakon što je mlijeko proliveno, dobar je ishod mnogo manje izgledan nego ako se djele preventivno.

Sad već mogu zamisliti pravnike kako mašu zakonima, pravnim stečevinama EU. Ali, gospodo, ovo su nenormalna vremena! Za njih ne vrijede stara civilna pravila igre. Možda će se nekoliko mjeseci činiti da je u Europi i svijetu postignuta dugoročnija ravnoteža. Ali to je opasan privid. Jedne financijske rupe zatrpale su zemljom iz novoskupanih, još dubljih, financijskih neravnoteža. Tko ne želi osjetiti svu težinu kazne, mora se početi mijenjati. Nama u klasičnim medijima dogodio se internet. Natajera nas je na bezbrojne inovacije. Neke uspješne, neke manje. Ali natjerao nas je na sasvim novo ponašanje. Neke branše do sada su bile u povlaštenu položaju, ali i njih će zahvatiti grublja i zahtjevnija stvarnost.

Uzak u nova pravila igre nuždan je za sve posrednike. Ne samo financijske. U vremenima u kojima svatko počinje više cijeniti svoj novac od posrednika se očekuje mnogo kvalitetnija usluga. Ako posrednici ne odgovore zahtjevima vremena, moraju se pripremiti na to da će se igrači s početka i kraja lanca početi direktno dogovarati.

Mi koji malo dulje pamtimo sjećamo se kako su u zreloj fazi socijalizma uspješniji SOUR-i (složene organizacije udruženog rada) organizirali svoje interne banke. A s druge strane mnoge današnje globalne banke u prvom desetljećima postojanja bile štedionice samoorganiziranih građana. I to vrlo uspješne.