Mnogo zainteresiranih gospodarstvenika obratio se za pomoć konzultantskim kućama, no uvjeti za povlačenje sredstava vrlo su strogi i pitanje je koliko će ih uspjeti u tome.
Natječaj za sredstva Europske unije ‘Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva’, poznatiji među konzultantima po skraćenom nazivu IPA – komponenta III. C, bilježi dosad najveće zanimanje od svih pretpristupnih natječaja. Pritisak na konzultante koji se bave pisanjem natječajne dokumentacije tako je sad višestruko veći. Razlog je jednostavan: radi se, naime, o natječaju iz programa IPA na koji se neposredno kao korisnici mogu javiti poduzeća.
Takva prilika mnoge je zainteresirala jer na raspolaganju je tri milijuna eura, a natječaj traje do 20. veljače. Tako u konzultantskoj tvrtki Karzen i Karzen kažu da bilježe veće zanimanje privatnih tvrtki, i to raznih profila i veličina, osobito malih, čak i mikropoduzeća.
- Jako je velik interes za taj natječaj, ljudi se svakodnevno javljaju i raspituju – potvrđuje i Damir Perinčić iz konzultantske tvrtke Kuper.
Ipak, koliko god takav interes bio pozitivan, činjenica da su poduzetnici prepoznali šansu koju nude fondovi EU ne znači nužno i da će biti uspješni u povlačenju sredstava, i na tom natječaju i poslije na onima za dodjelu sredstava iz strukturnih fondova.
- Dosad smo dobili više od sto upita, mnogo više nego inače, ali to ne znači da će svi uspjeti. Prijava će sigurno biti dovoljno i bit će konkurentan odabir, ali uvjeta je mnogo i jako su ozbiljni – objašnjava Ana Frel iz konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj.
Da veliko zanimanje nije razlog za prerani optimizam, potvrđuje i Mirela Schreiber, voditeljica razvojnih projekata u tvrtki Valamar poslovni razvoj.
- Sigurna sam da će interes biti jako velik, ali uvjeti koje tvrtke trebaju ispuniti vrlo su strogi u svim natječajima koje sufinancira EU. Pitanje je koliko malih i srednjih poduzetnika posluje bez gubitaka, solventno je, nema dugova prema Poreznoj upravi. Od situacije u tvrtkama nećemo moći pobjeći. Kad EU dodjeljuje sredstva, radi se o novcu njihovih poreznih obveznika i oni se itekako pobrinu da novac ođe u ruke kompanija koje ga dobro iskoriste – zaključuje Schreiber.
Konkretni radovi najbrže mogu početi na području energetike, prometa, ekologije i socijalne infrastrukture.