Home / Financije / Mehanizmi financiranja

Mehanizmi financiranja

Sudeći prema raspoloženju, odnosno diplomatskim odgovorima nekih banaka na Liderov upit, one nisu previše raspoložene prihvatiti ideju nove Vlade da se solidariziraju s lošije pozicioniranim akterima na cjelokupnome hrvatskom tržištu. Iluzija je da će se banke odreći dijela zarade kako bi poduzeća u teškoćama izasla iz krize jer rješenje ne vide u udjelima, oprostima dugova ni u reprogramiranim kreditima.

U Hypo Alpe-Adria-Banku kažu da su, u skladu sa svojom poslovnom strategijom, bili aktivni sudionik u provođenju antirecesijskih mjera u 2010. i 2011. kreditiranjem prema Modelu A i Modelu B, na kojima je Hypo banka redovito sudjelovala i dobivala tražene kvote. Uz postojeće programe banka se uključila i u programe financiranja potpisivanjem Ugovora o poslovnoj suradnji za IPARD-ov program Mjera 301 i Mjera 302.

Naša banka pozdravlja sve mjere koje će potaknuti razvoj gospodarstva i sa svoje će strane i dalje biti kvalitetan partner svim hrvatskim poduzetnicima, proizvodno i izvozno orijentiranim tvrtkama te općenito hrvatskom gospodarstvu – kažu u Hypo Alpe-Adria-Banku.

Sličan su odgovor, iako ipak nešto konkretniji, dali u Hrvatskoj poštanskoj banci u kojoj, kažu, s malim i srednjim poduzetnicima sagledavaju ukupnost njihovih problema na temelju čega pokušavaju pronaći najoptimalnije rješenje za njihovu situaciju. Pritom banka uvijek radije prihvaća gubitak dijela zarade, kako bi klijent mogao nastaviti s poslovanjem, a time i s otplatom dugovanja prema banci.

Sve je bolje od potpune nemogućnosti klijenta da plati dug jer takve slučajeve banka mora tretirati kao neplaćeno ili otpisano potraživanje, uz upitnu mogućnost, bilo u novcu ili s vremenskim odmakom, naplate iz instrumenata osiguranja – predsjednik Uprave HPB-a Čedo Maletić.

Jasno je da te dvije banke nije usrećila ideja o solidarnosti. No barem su odgovorile te istaknule i svoje usluge koje mogu olakšati poduzetnicima poslovanje. Jedna od njih je ‘forfaiting’, odnosno otkup srednjoročnoga i dugoročnog potraživanja, a tu uslugu nudi i HPB među ostalim kreditnim proizvodima i uslugama. Instrumenti forfetiranja su akceptirane i avalirane mjenice što su ih izdali kreditno sposobni kupci uz klauzulu ‘bez regresa’. U procesu forfetiranja rokovi dospjeća potraživanja su dulji od 90 do 180 dana, uobičajenih u poslovima faktoringa, odnosno od šest mjeseci do pet godina.

Klijentima je taj oblik zanimljiv na polju financiranja izvoza. Suština je otkup potraživanja koja dospijevaju tijekom idućeg razdoblja bez prava regresa za njihova vlasnika. Izvoznik je, u pravilu, vlasnik i prodavatelj potraživanja. On dobiva mjenicu kao osiguranje plaćanja izvrsene robe ili usluga čime želi ubrzati naplatu, uz istodobno prenos rizika naplate na forfetora (pravna osoba koja kupuje mjenicu bez prava regresa njegova prethodnog vlasnika), a zauzvrat prima umanjenu nominalnu vrijednost papira, čime odmah stječe potrebnu likvidnost. Na taj način pravna osoba koja kupuje potraživanja preuzima sve rizike koje izvoznik može imati u vezi s naplatom potraživanja za određenu transakciju. Uz forfaiting klijenti mogu nudit i odgodu plaćanja svojim inozemnim kupcima pa su samim time i konkurentniji na inozemnim tržištima.

U svakom slučaju, od želje vlade premijera Zorana Milanovića o solidarnosti nema ništa, pa je poduzetnicima najbolje rješenje zatražiti savjet banke s kojom posluju kako eliminirati financijske probleme i doći do svježeg kapitala.

Tri razloga za forfaiting:

  • naplata potraživanja koje nije dospjelo realizira se odmah, unapređuje se likvidnost i novčani tijek izvoznika

  • jača konkurentska pozicija izvoznika prema drugim potencijalnim izvoznicima iz zemlje ili iz drugih zemalja

  • jednostavniji je to i brži oblik financiranja od klasičnog kredita kod kojeg se troškovi financiranja prenose na uvoznika