Ako tržište pokušate promatrati isključivo racionalno, odredit ćete cijene koje imaju smisla vama, ali ne i potencijalnim kupcima. Zato je jednostavnije imati cjenovnu strategiju koja u obzir uzima iracionalno ponašanje kupaca. Možete je osmisli s pomoću tri osnovna okvira: sidra, rangiranja i šarma.
Strategije i metodologije određivanja cijene u velikoj su mjeri znanost u kombinaciji s umjetnošću. Kako biste bili sigurni da je cijena dobro određena, morate stalno uravnoteživati svoju troškovnu strukturu i profitabilnost s percepcijom vrijednosti kupaca i taktikom svojih konkurenata. Dobra je pri određivanju cijene to što je velik dio posla obavljen za vas ako točno znate što tražite. Ipak, treba shvatiti da kupovanje nije toliko jednostavan proces koliko ga profesori ekonomije ili naš zdrav razum doživljavaju – iracionalan je. Ako tržište pokušate promatrati isključivo racionalno, odredit ćete cijene koje imaju smisla vama, ali ne i potencijalnim kupcima. Zato je jednostavnije imati cjenovnu strategiju koja u obzir uzima iracionalno ponašanje klijenata. Možete je osmisli s pomoću tri osnovna okvira: sidra, rangiranja i šarma.
Pogledajmo, dakle, svijet elektronike, nečega što nam je svima blisko. Apple je relativno nedavno razvio iPod Shuffle, uređaj koji prodaje za manje od 50 eura, i Apple TV za manje od 100 eura. Te cijene nisu arbitrarne – mnogima od nas u glavu se ‘usidrilo’ 50 i 100 eura. Općenito, pripremljeni smo prihvatiti ih kao razumne za neke vrste proizvoda i usluga pa bismo, ako bi se cijene digle za desetak dolara, svjedočili mnogo manjoj prodaji unatoč tomu što se relativni trošak ne bi mnogo povećao. Svaka etablirana industrija već ima uigrana sidra – umjetnost je određivanja cijene u utvrđivanju načina njihove uporabe. Znatna količina dodane vrijednosti omogućuje uporabu sidara kao polazišta, mnogo više nego granica, ali još morate imati na umu da uspostavljena sidra vrlo snažno utječu na prve reakcije na cijenu vaših potencijalnih kupaca.
Sidra su polazište, a rang ljudima daje doznanja koji razred proizvoda dobivaju. Pretpostavimo da gledate automobil u cjenovnom rangu od 25 tisuća eura. Biste li provjerili osnovne stvari poput brava, prozora i upravljačkog mehanizma? Što da je riječ o automobilu od 10 tisuća eura? To je prilično jasno odjeljivanje između automobila početnog ranga i onoga srednjeg ranga. Kad pak cijena premašuje 20 tisuća eura, očekujemo obilježja i luksuz automobila srednjeg ranga. Pri rangiranju važno je zapamtiti da smo naučeni pretpostaviti neke stvari o kvaliteti ponude, što stalno funkcionira prema gore. Kad uspoređujemo automobil od 35 tisuća eura s onim od 25, naša su podsvjesna očekivanja još veća; što je cijena viša, veća su i očekivanja klijenata.
Na kupnju skupljenih proizvoda ili usluge ljude nerijetko ne ponuka korist ili svojstva, nego način na koji kupci doživljavaju sami sebe. Mnogi kupci Audijevih automobile znaju da je malena mehanička razlika razlika između njih i Volkswagena, ali premium verziju kupuju zato što sebe doživljavaju kao premium klijente. Prodaju proizvoda višeg ranga povećava i strah od mogućnosti da se zbog slabije kvalitete jeftinijeg proizvoda mora kupiti skuplji ili doraditi jeftiniji u kratkom roku. To se često događa s elektroničkom robom i računalima: znamo da će računalo srednjeg ranga ubrzo zastarjeti i zaključujemo da će skuplja konfiguracija trajati dulje te stoga biti isplativija. Mnogi će radije za proizvod platiti više nego da ga ubrzo moraju promijeniti.