Buran tjedan na hrvatskom naftnom tržištu može se prepričati na osnovi dvaju važnih događaja – obaju povezanih s Rusima. Svaki iz svog kuta, na uštrb Ine i uz čuđenje energetskih stručnjaka. Najprije je ruski div Zarubežnjeft najavio velik ulazak u Hrvatsku svojim ulaganjima od milijardu eura. Planiraju se, među ostalim, s tvrtkom Zarubežnjeft Adria – čiji su vlasnici Zarubežnjeft, Janaf i švicarska off-shore kompanija White Falcon Holding – javiti na natječaj za geološka istraživanja.
Neosporivo je pravo i interes Zarubežnjefta za istraživanja u Hrvatskoj. Oni su svakako dobrodošli, ali čudi me izbor njihova partnera Janafa. A pogotovo je čudan izbor trećeg partnera u Zarubežnjeft Adriji u obliku off-shore kompanije kojoj se ne znaju vlasnici. Smatram da Janaf ni sa stručne ni s vlasničke strane ne bi smio biti partner Zarubežnjefta u tim poslovima. Nadzorni odbor Ine, uključujući Gordanu Sekulić koja je iz Janafa, nikada i ni na koji način nije bio o tome obaviješten. Ako su najprije tražili partnera u Inu kao što kažu, onda im je Ina trebala, ako ništa drugo, bar odgovoriti na dopis. To pokazuje razinu komunikacije u Ini – kaže predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern.
Drugo je pak čuđenje izazvala navodna Molova prodaja Innih naftnih polja u Siriji, a kao potencijalni kupci opet se spominju Rusi, odnosno tvrtka Russneft. Mnogima je taj potez i prvi glas i prilično nejasan, a ubrzo je slijedila Molova reakcija na medijanske napise. Naime, oni kategorički odbacuju bilo kakve spekulacije o prodaji polja u Siriji. Kažu da nemaju niti su ikada imali namjeru oslabiti Inu ili umanjiti njezinu važnost. Osim toga, prema Ininu dioničarskom ugovoru svaku odluku o strateškoj imovini tvrtke mogu donijeti isključivo zajednički dva najveća dioničara – mađarski Mol i hrvatska Vlada.
