Sva dobra i usluge koje su obveznici poreza na dohodak upisani u RPO, a žele izaci iz sustava, isporučili npr. do 31. prosinca 2011., a nisu ih naplatili, evidentirat će kao da su ih naplatili taj dan. Prema tome ući će i u obračun poreza za tu godinu.
Fizičke osobe koje prestaju obavljati djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja za koju porez na dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga moraju se brinuti za porezne učinke prestanka obavljanja djelatnosti. U pravilu je riječ o zatvaranju obrta ili odjavi iz Upisnika slobodnih zanimanja. U sličnom su poreznom položaju porezni obveznici koji su se u prijašnjim godinama dobrovoljno odlučili za vođenje poslovnih knjiga umjesto plaćanja poreza prema odbitku od drugog dohotka i žele se vratiti na oporezivanje dohotka u trenutku svake isplate. U toj su drugoj skupini novinari, sportaši, umjetnici, akvizitori i trgovački putnici, posrednici u osiguranju i druge osobe koje su svojevoljno izabrale ulazak u Registar obveznika poreza na dohodak. I za njih je uputno prije donošenja odluke razmotriti porezne učinke promjene načina utvrđivanja poreza na dohodak.
U razdoblju obavljanja djelatnosti obrta ili slobodnog zanimanja ostvareni je dohodak bio rezultat naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka. Nenaplaćena potraživanja i neplaćene obveze vodili su se u zasebnoj evidenciji i nisu utjecali na poreznu obvezu. Na datum prestanka obavljanja djelatnosti prestaje vrijediti novčano načelo. Porezni obveznik dužan je posljednjeg dana poslovanja u primitke evidentirati sva nenaplaćena potraživanja, a u izdatke sve obveze koje nisu plaćene, npr. dug za doprinose, neplaćene obveze prema dobavljačima za nabavu.
Poseban se postupak provodi za zatečenu dugotrajnu i kratkotrajnu materijalnu imovinu (nekretnine, automobili, oprema, trgovačka roba i dr.). Na dan prestanka obavljanja djelatnosti sva imovina iz gospodarske prelazi u privatnu sferu poreznog obveznika, zbog čega se taj postupak porezno izjednačava s izuzimanjem. Tržišnu vrijednost imovine treba evidentirati u primitke poslovanja, a neotpisano knjigovodstvenu vrijednost u izdatke, što može znatno utjecati na godišnju poreznu obvezu. Porezni obveznik sam procjenjuje usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne i kratkotrajne imovine. Propisi ga ne obvezuju na to a angažira ovlaštene vještak ili procjenitelje. Dakako, porezno tijelo može osporiti takvu procjenu.
Jednako postupaju obveznici poreza na dohodak koji su potkraj godine odlučili promijeniti način oporezivanja primitaka koji se mogu oporezivati ili kao drugi dohodak ili kao dohodak od samostalne djelatnosti. Te osobe mogu odlučiti o promjeni načina plaćanja poreza donijeti samo na kraju poreznog razdoblja. Sve isporuke dobara i usluga koje su obavili npr. do 31. prosinca 2011., a nisu ih naplatili, evidentirat će kao da su ih naplatili taj dan.