HE Ombla štetan je projekt, ali neće ga biti lako obustaviti

Ustrojem na kojem se još intenzivno radi predviđeno je formiranje triju ili četiri uprava – za inspekcijske poslove zaštite prirode, za zaštitu okoliša, zaštitu prirode, a voljela bih da se formira i uprava za održivi razvoj. Ako se ustroji i uprava za održivi razvoj, MZOIP će biti središnje koordinativno tijelo svih drugih ministarstava u provedbi politike zelenog, odnosno održivog, razvoja i, naravno, u primjeni vrlo teških direktiva i konvencija u zaštiti od raznih onečišćenja, što Ministarstvo samo ne može provesti. U sklopu uprave za inspekcijske poslove zaštite prirode djelovat će inspekcija zaštite prirode i inspekcija zaštite okoliša s odjelom za reviziju.

Jedna od prioritetnih aktivnosti MZOIP-a bit će revizija svih izdanih dozvola i koncesija za gospodarenje otpadom zbog sumnje da su se pri njihovu izdavanju događale nelogičnosti. Zna se koji su sve zakonski uvjeti potrebni da netko dobije neku dozvolu ili koncesiju za obavljanje neke djelatnosti. Ako neki koncesionar nema ispunjene sve propisane uvjete, treba postaviti pitanje na temelju čega je uspio dobiti tu dozvolu ili koncesiju. Postoje i suprotni slučajevi, odnosno neke je tvrtke sustavno šikaniralo Ministarstvo. Bez obzira na to što su zadovoljavale zakone i uvjete, onemogućavalo ih se da dobiju dozvole i koncesije za gospodarenje otpadom.

Svrha je svih tih pojedinačnih revizija da se ustanove i isprave nepravilnosti, a kada se pokaže da određene tvrtke ne ispunjavaju zakonom predviđene uvjete, oduzet će im se dozvola ili koncesija ili će dobiti rok za usklađivanje sa zakonom. Ako se utvrdi da je bilo sustavnih pogrešaka u tom cjelokupnom procesu, odnosno da se nije radilo o previdima, da najblaze kažem, nego o namjerno i smisljeno organiziranom djelovanju, onda ćemo sigurno svoje sumnje iznijeti mjerodavnim pravosudnim tijelima.

Osim tih ustrojbenih poslova samog Ministarstva slijedi formiranje foruma za zaštitu okoliša i prirode u sklopu kojeg će se okupiti svi zainteresirani – predstavnici civilnog sektora, stručne institucije, jedinice lokalne i regionalne samouprave i gospodarstva. Namjera je novog MZOIP-a da se osnivanjem foruma, zbog činjenice da gotovo sve mjere zaštite okoliša i prirode imaju velik utjecaj i na gospodarstvo i tijek se jedinica lokalne i regionalne samouprave, u vrlo ranoj fazi donošenja rješenja ili zakona postigne što je moguće veći stupanj konsenzusa. To će doista i biti mnogo teži put za kreiranje zakonskih rješenja, politika i strategija, ali mislim da je to mnogo kvalitetniji put. Naime, dosad nam se prečesto događalo da idemo prebrzo s nekim zakonskim rješenjima o kojima nije postignuta suglasnost svih zainteresiranih strana, a posljedica su toga veliki problemi u njihovoj provedbi. Zato je bolje da imamo dokument za čije je donošenje potreban teži put, ali kad stupi na snagu, da jednako vrijedi za sve: za građane, zainteresiranu javnost, civilni sektor koji u tome nema financijski i sličan utjecaj, ali i za one velike investitore koji često očekuju da im država progleda kroz prste samo zbog toga što su spremni ulagati novac na nekom području.

Tijela javne vlasti, to jest Ministarstvo, moraju inzistirati na provedbi tako donesenih akata, bez obzira na mogućnost da pod pritiskom javnosti neki projekti i ne budu dočekani s velikim oduševljenjem. Do sada se, nažalost, prečesto događalo da je zbog političko-populističkih razloga Ministarstvo kompliciralo život investitorima pri realizaciji nekih projekata, da se ne bi zamjerilo javnosti, a s druge je strane kako gledalo kroz prste nekim drugim investitorima zato što je od njih vjerovatno imalo neku drugu korist. Takve se krajnosti ne smiju događati.

Već sam o tome razgovarala s ministrom prostornog uređenja i graditeljstva Ivanom Vrdoljakom. Budući da on ima dosta ambiciozne ideje u vezi s energetskom učinkovitošću u zgradarstvu, koje će biti u njegovoj neposrednoj nadležnosti, u načelu su dogovorili način podjele novca prikupljenog od onečišćivača. Najvjerojatnije će 70 posto ići njima, a 30 posto MZOIP-u. Moj je prijedlog u skladu s Pravilnikom o postupanju s ambalažnim otpadom u kojem je definirano da bi Fond trebao imati poseban račun za gospodarenje ambalažnim otpadom. Mislim da se to može prilično jednostavno definirati i u ovom slučaju. Da ne bi bilo prelijevanja sredstava različitih namjena, da se onaj novac koji je u Fond ušao radi financiranja projekata energetske učinkovitosti slijeva na jedan poseban račun samo za tu namjenu. Trebat će točno definirati po kojoj su namjeni određena sredstva došla u Fond, a i Zakon o Fondu u tom je dijelu jasan bio i dosad jer je propisivao da se ona sredstva koja ulaze prema određenom kriteriju, recimo prema kriteriju onečišćenja zraka, ne smiju trošiti za neke druge projekte nego one vezane za kakvoću zraka. Dosad se u Fondu događalo da se novac prelijeva iz jedne namjene u drugu, pa se većina novca zapravo iz drugih namjena iskorištava za gospodarenje otpadom, što je pogrešno i nedopustivo bez obzira na to što je gospodarenje otpadom prioritet.

Smatram da je bilo potpuno pogrešno pola teritorija Hrvatske staviti pod neki oblik zaštite. Htjelo se ostatku svijeta pokazati kako smo biološki jako vrijedna i raznolika zemlja, a nismo razmišljali o gospodarskim implikacijama tog procesa. Apsolutno sam za to da se zaštiti ono što je jako vrijedno, ali mislim da ipak ne treba pretjerivati jer ljudi trebaju živjeti u određenim područjima pod zaštitom. Tako imate apsurdnu situaciju da je u Primorsko-goranskoj županiji enormno velik teren u Ekološkoj mreži, više od 70 posto ukupne površine županije, a pritom na nekim područjima morate obavljati neke gospodarske djelatnosti, što ne možete zbog zabrana. Na tom planu neke stvari morat će se korigirati, što neće biti baš jednostavno, s obzirom na to da je to i predmet sporazuma s Europskom unijom. Suprotno tim pretjeranim ograničenjima imamo s druge strane katastrofalne projekte sa strašnim posljedicama za okoliš, a to je zato što ne postoji normalan, balansiran odnos prema toj problematiki. Smatram da će biti problema u vezi s planom da se sagradi hidroelektrana Omla, to jest kako iznaci provediva rješenja da se obustavi realizacija toga štetnog projekta, to prije što je EBRD već odobrio kredit za tu namjenu.