Home / Financije / Pomoć u čekanju

Pomoć u čekanju

Hrvati su poznati kao narod koji uživa u odmaranju, jelu, piću, druženju… I koji nikako ne uživa u čekanju! I dok se možda Engleskinje mogu pohvaliti kako njihovi kavaliiri bez problema čekaju da se spreme za izlazak, Hrvatice će vam ispričati da njihove muške polovice očekuju da to učine u pet minuta, ni minutu više. To je rok koji toleriramo i prijateljima pri kašnjenju na sastanke, konobaru pri posluživanju jela… A kakvi smo dok čekamo u redu? Ah, pa nismo se jedanput našli u poslovnicu u kojoj smo čekali u redu da bismo npr. obavili mrsku uplatu (daj Bože da se čeka isplata!) i slušali razne psovke ako se kojem čekanju učinilo malo predužim! Čekamo svakodnevno. Bilo u pošti, prodavaonicu, banci bilo državnoj ustanovi. Sve su to mjesta koja, ma koliko to željeli, ne možemo izbjeći. U svima njima najčešće je sredstvo upravljanja redovima redomat. Uređaj postavljen na ulaz zahtijeva od nas da izvlačenjem papira s brojem zazovemo sve bogove sreće da nam u tom slučaju donesu što manji broj. Naime, što manji dobijemo, brže dolazimo na red. U svakodnevnoj strici i jurnjavi izvlačenje malog broja katkad nam je vrijedno upravo kao sedmica na lotu.

Državne ustanove većinom su se naoružale redomatima, a mi ljudi – strpljenjem. ‘Strojevi protiv ljudi’, taj vam naslov filma padne na pamet kad bezazlano ušetate u MUP u Petrinjskoj u Zagrebu. Ljudi grčevito stišću svoje papiriće iz redomata. Kao da će ih stiskanjem ili trljanjem dobi duh vinuti do prestižnoga rednog broja. Stojeći u stavu ‘priprema, pozor, sađ’, ljubomorno gledaju one čiji se broj pojavio na ekranu. U posljednjih šest mjeseci redomati su postavljeni i u veće poštanske urede u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a planira se i njihovo daljnje uvođenje. Cilj postavljanja redomata bilo je smanjenje redova i čekanja na zadovoljstvo korisnika te optimizacija rada na šalterima na zadovoljstvo zaposlenika – kažu u Hrvatskoj pošti i dodaju da je korisnicima redomat omogućio da čekajući u redu za npr. poštanske usluge usput obave financijsku transakciju ili bilo što drugo što se može obaviti u poštanskom uredu. I u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje objasnili su nam da su u velike regionalne centre u Zagrebu, Splitu i Osijeku odlučili uvesti sustav redomata. Izradili su planove o uvođenju tog sustava i na druge lokacije, osim na one na kojima je malo osiguranih osoba.

Jednakim načelom vode se i banke. U Zagrebačkoj banci odgovorili su nam da su nakon uvođenja sustava upravljanja redovima u poslovnicama zabilježene pozitivne reakcije klijenata jer se skratilo čekanje, odnosno stajanje u redu. Umornim nožicama napokon se zasluženo omogućilo da se malo odmore tijekom čekanja. Uvođenje sustava za čekanje u redu omogućilo je klijentima da sjedeći pričekaju svoj red i imaju stalan uvid u broj klijenata ispred njih – ističu. Erste banka prvi je redomat uvela još 2006. i dosad ih je postavila na 77 lokacija. Gužva u poslovnicama te banke stvara se povremeno, navode u njoj, i to u nekim dijelovima dana i samo na nekim lokacijama. Jedno od rješenja koja primjenjuju jest otvaranje dodatnih blagajni.

Infotelefoni su također dobar pokazatelj brige za kupce. Čekanje vas čeka i ondje, iako najčešće uz ugodnu glazbu. Svidjelo se to nekome ili ne, Hypo banka odlučila je skratiti vam čekanje svojim pjevnim sloganom ‘Money, money, money, money, Hypo Alpe-Adria-Bank’ iznova i iznova, tako da ćete doista s nestrpljenjem iščekivati javljanje operatera, i to ne samo zbog dugog čekanja. Druge tvrtke najčešće se odlučuju za instrumentalnu glazbu ili glazbeni hit. Fina na svojem besplatnom infotelefonskom broju nudi informacije o proizvodima i uslugama. Uslugu nastoji poboljšati povećavanjem broja operatera u kontaktom centru i stalnim poboljšavanjem njihovih sposobnosti. Kad nazove infotelefon, klijenta se glasovnom porukom usmjerava prema traženoj informaciji odabirom željene mogućnosti. Besplatni infotelefon Hrvatske pošte radi od ponedjeljka do subote od 8 do 20 sati. U vremenu u kojem ne radi korisnik na automatskoj tajnici može ostaviti upit na koji će radnici odgovoriti sljedeće jutro. U studenom 2011. zaprimili su 6900 poziva i na gotovo sve odgovorili. Pohvalili su se podatkom da im zvonjenje u prosjeku traje tri sekunde, odnosno da se operater javio gotovo odmah nakon uspostave poziva. Hrvatski Telekom pruža usluge telefoni 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Kad operater ne može odmah preuzeti poziv, korisnici se mole za strpljenje i informiraju o uslugama i drugim kanalima na kojima se mogu dobiti potrebne informacije, poput društvenih mreža Facebooka i Twittera. Zagrebačka banka klijente obavještava i o procijenjenom čekanju. A cilj zaposlenika Erste banke jest da na bar 80 posto poziva odgovore u 20 sekundi. Navode da se taj postotak gotovo redovito premašuje, odnosno da se u tom vremenu odgovori na više od 90 posto poziva.

Sustav praćenja kvalitete usluge već se godinama provodi u suradnji s neovisnim agencijama specijaliziranim za tajnu kupnju. Razvojem dodatnih usluga, odnosno alternativnih internetskih kanala, šteti vrijeme i novac klijenata jer ne moraju dolaziti u poslovnice. U povodu blagdana na blagajnama osigurava dodatnu pomoć u spremanju proizvoda u vrećice, a nudi i uslugu ‘Pokupi’ koja korisnicima omogućuje da preuzmu svoju internetsku narudžbu. Cilj postavljanja redomata bilo je smanjenje redova i čekanja na zadovoljstvo korisnika te optimizacija rada na šalterima na zadovoljstvo zaposlenika.

Kad je pak riječ o svjetskim primjerima, u Velikoj Britaniji često se upotrebljavaju sustavi koji toplinski senzori prate koliko klijenata ulazi u poslovnice, prodavaonice i sl. da bi zaposlenici mogli odmah reagirati i otvoriti dodatne blagajne. Tesco, najveći britanski trgovinski lanac, još 2006. osvojio je uglednu Retail Week Customer Service Initiative of the Year, i to upravo zahvaljujući uvođenju takva sustava. Smatraju da im je upravo on omogućio povećanje profita u samo pola godine za više od 10 posto. Kupci su zadovoljni kupnjom i s veseljem se vraćaju, kažu u Tescu. Hrvatski supermarketi pak s redovima se bore inovacijom. Naime, nedavno su uveli novost u poslovanje i upravljanje redovima. Konzum i Metro uveli su žutu crtu ispred blagajni koja služi za praćenje situacije: ako klijenti stoje iza nje, otvori se nova blagajna. Konzum kupcima također pruža uslugu brzih blagajni za nekoliko proizvoda i usluge poput samoposluznih blagajni. Na njima kupac može samostalno skenirati proizvode, spremiti ih u vrećicu i platiti ih sredstvom koje mu najviše odgovara – objašnjavaju u Konzumu. U Metrou se pak, ako kupac stoji u redu iza žute crte, a ispred njega su više od tri kupca, za njega otvori nova blagajna i daruje mu se besplatan bon za kavu u bistrou centra. Primjer brzih blagajni u supermarketima, smatraju psiholozi, pokazuje da naša tolerancija pri čekanju ovisi o tome koliko vrijednim smatramo ono što čekamo. Npr. kupci samo nekoliko proizvoda ne žele dugo čekati u redu, mnogo su tolerantniji oni s punim košarama. Psiholozi primjećuju da nam se upravo čekanje u redu najdublje ureže u pamćenje nakon što izdvojimo iz trgovine, banke… Ako je dojam bio pozitivan, klijenti će rado cjelokupnu uslugu proglasiti vrlo dobrom. No ako je bila neugodna i preduga, čak i ako ih je nakon dolaska na red dočekao ugodan i nasmijan zaposlenik, gorak okus u ustima zbog čekanja posljedovat će lošom ocjenom za kvalitetu usluge.

Može se učiti i na drugim svjetskim primjerima. Npr. mnogi medicinski centri u svijetu u čekanice postavljaju vage, plakate za analiziranje vida i slično kako bi zabavili klijente i čekanje im učinili podnošljivijim. Također šalju medicinsku sestru da pride svakomu novom klijentu koji uđe u ordinaciju kako bi zapisala osobne informacije, popisala simptome i slično. Pokazalo se da se takvim načinom, kojim se daje do znanja da je korisnik primijećen, izaziva osjećaj ugodne i olakšava čekanje. Tomu pribjegavaju i mnogi američki restorani, koji svoje konobare instruiraju da pridu gostima čim primijete da su sjeli za stol i obavijeste ih da će im se posvetiti čim posluže goste koji su već naručili jelo. Slanje znaka ‘primijetili smo da ste ovdje’ gosti ocjenjuju pozitivno. Ako se ipak kasni, psiholozi savjetuju da je dobro objasniti klijentu razloge za to. Ako se npr. pilot obrati putnicima i objasni im da se kasni zbog magle, kašnjenje će svima biti mnogo prihvatljivije. Često najmanje sitnice najviše znače.

Hrvatske su ustanove na pravom putu da s pomoću tehnoloških rješenja olakšaju čekanje svojim klijentima, no kad bi uza sve to njihovi zaposlenici pokazali i malo duše, učinak bi zasigurno bio još bolji. A i one psovke s početka teksta možda bi, ako ništa drugo, bile malo blaže – ili bar malo tiše.