Home / Tvrtke i tržišta / Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca

Na domaćem tržištu pojavila se nova tvrtka, odnosno svojevrsni klaster koji nudi vrlo traženu uslugu – rezanje troškova. Intel je zajedničko ime za 10-ak različitih konzultantskih kompanija koje zajedno nude sveobuhvatnu uslugu smanjenja troškova. Tajming nije mogao biti bolji, ali ni Intelova ponuda, jer njegove se usluge plaćaju u postotku uštede.

Još sredinom 2009. shvatili smo da će velike globalne konzultantske tvrtke pripremiti pakete proizvoda za vrijeme u kojem živimo, ali i da nitko od njih neće izrađivati toliko specijalizirane proizvode kakvi su nam potrebni na ovoj mikrolokaciji. Ponudili smo usluge restrukturiranja, refinanciranja, forenzike i bavimo se velikim problemima uglavnom za velika društva koja si mogu priuštiti takve konzultante – objašnjava Gerhard Sattler, konzultant u Intelu, dodajući da je kompanija zato prilagodila program većini poduzeća.

Ciljane su klijentice tvrtke koje se uspjevaju nositi s novonastalom situacijom na tržištu, ali nemaju vremena ni potrebno specifično znanje da bi pratile svaki događaj i kretanje na tržištima koja nisu njihova ključna djelatnost, no imaju velik utjecaj na troškove i konačne poslovne rezultate.

Još prije dvije godine u Intelu su detaljno pregledali tržište, posebno se usredotočivši na to tko se još i kako bavi takvim ili sličnim uslugama. Otad su se povezali s drugim tvrtkama koje također prate troškove i sad na tržištu nude jedinstvenu uslugu. Optimizacijom troškova poslovanja (program OTP-a) smanjuju troškove u telekomunikacijama, financijama, marketingu, zdravstvene te druge troškove poslovanja poput najma poslovnih prostora, opreme ili nabave.

Sustav funkcionira jednostavno: Intelovi savjetnici dođu u tvrtku zainteresiranu za program OTP-a i na prvom sastanku utvrde područja za koja je klijent zainteresiran. Priključuju se podaci o tome i Intel tvrtki daje procjenu ima li mjesta za uštedu ili tvrtka već iskorištava najpovoljnije tržišne uvjete. Važno je reći da se Intel u svojim uslugama usredotočuje na indirektne troškove, dakle ne bavi se smanjenjem broja zaposlenika.

Upravo zato što uspješno smanjuju indirektne troškove, ne moraju se davati otkazi i smanjivati broj radnih mjesta. Čvrsto vjerujemo da se broj radnih mjesta ne bi trebao smanjivati ako se troškovi stalno i pomno prate. Ni mi ne volimo riječi poput ‘rezanje’, ‘ukidanje’ i sličnih jer ono čime se bavimo ima sasvim drukčiju, pozitivnu konotaciju. Pomažemo svojim klijentima tako što utvrđujemo kako i koliko mogu smanjiti indirektne troškove jer smatramo da smo u vremenima u kojima sve pada – prihodi kompanija, bilance, pa i broj zaposlenih. U skladu s tim vjerujemo da se i indirektni troškovi moraju moći smanjiti – objašnjava Sattler.

Javna poduzeća ipak su ona koja se najčešće prozivaju da troše kao pijani milijunaši. Ipak, Hrvatska elektroprivreda u 2011. nastavila je provoditi politiku racionalizacije troškova u svim poslovnim procesima s posebnim naglaskom na efikasnost i pravodobnu realizaciju planova poslovanja, pripremu projekata te učinkovitost javne nabave uz kontinuirano optimiziranje troškova proizvodnje i nabave električne energije.

Cilj je te politike, definirane u 2010., poboljšati poslovne procese na svim razinama unutar HEP grupe, a njezinu provođenje u 2010. rezultiralo je ukupnim uštedama od oko 400 milijuna kuna na različitim stavkama unutar društva – rekla je Mirela Klanac, glasnogovornica Uprave HEP-a. Navodi primjer poput strateškog usmjerenja na poboljšanje likvidnosti kojim je anuliran trošak zateznih kamata koje je HEP prethodno plaćao svojim dobavljačima.

Boljom koordinacijom i kontrolom na razini općih administrativnih troškova u 2010. ostvarene su uštede od 70 milijuna kuna – tvrdi Klanac. Istaknula je da HEP nije unajmio vanjske stručnjake za definiranje politika racionalizacije troškova i poboljšanja poslovnih procesa te da ih namjerava nastaviti provoditi i u 2012.

Da bi počela konkurentnost na globalnoj razini na kojoj je utakmica mnogo žešća, u Plivi također u svim segmentima poslovanja kontinuirano analiziraju troškove i razmatraju mjere i mogućnosti ušteda kako bi dodatno poboljšali troškovnu učinkovitost i konkurentnost kompanije.

Uza sve navedene primjere teško je poreći činjenicu da uvijek postoji još mjesta za uštede te da se one ne moraju uvijek prelomiti preko leđa zaposlenika.

Ipak, takve uštede, u kojima se smanjuje stavka po stavka da bi se na kraju sačuvalo radna mjesta, ali i uštedjelo, zahtijevaju velik trud, rad i promišljanje. Na kraju lako je bilo rezati troškove dok se moglo odrezati 10 posto plaće. Danas je taj posao mnogo kompliciraniji.

Hrvatska se suočava s izazovima u gospodarstvu, a vanjski izvori financiranja bit će vrlo skupi, ako će uopće biti mogući, a domaćih izvora financiranja neće biti dovoljno. U takvu razvoju događaja teško možemo očekivati ozbiljne investicije i ulagače. Rezultat će biti ozbiljan i korjenit pad ukupne ekonomije i države uza spiralni nastavak produbljivanja krize.

Srećom, postoje i drugi put. Unatoč svim crnim prognozama za Europu i velik dio svijeta sljedeća godina može biti godina prilika za Hrvatsku i njezino gospodarstvo. Naime, u sljedeću godinu ulazimo s novom vladom, približavamo se ulasku u EU, a očekuje se i realan rast gospodarstva EU. Sinergija tih triju događaja za nas može biti izvrsna prilika koju moramo iskoristiti.

Nova vlada mora svojim prvim odlukama i koracima uvjeriti financijsko tržište da upravlja prihodima i rashodima, da ćemo biti sposobni izvršavati sve svoje obveze. Tako ćemo zadržati pristup financijskom tržištu i osigurati koliko-liko jeftiniji kapital.

To bi trebalo ostaviti dovoljno vremena Vladi da pokrene dugoročne promjene i reforme, koje se predugo odgađaju, a koje će, prije svega, stvoriti mnogo kvalitetnije poslovno okružje koje će osigurati prostor za rast hrvatskoga gospodarstva i dolazak ozbiljnih i velikih ulaganja. Poslodavcima bi takav scenarij omogućio nastavak borbe s krizom, i to do prvih konkretnih rezultata promjena koje bi se pokrenule.

Kad govorimo o promjenama, to su sve mjere koje poslodavci i HUP već dulje traže i očekuju, od reforme tržišta rada, fiskalne konsolidacije, promjena u javnim poduzećima, reforme javne vlasti, promjena teritorijalnog ustroja, poticaja za male i srednje poduzetnika do reforme pravosuđa, zdravstva, mirovinskog osiguranja, obrazovanja. Iako će te reforme trajati dulje, već prvu godinu pozitivnih promjena možemo očekivati dobre rezultate, npr. rast gospodarstva, koji bi mogao premašiti kritična dva posta, što bi značilo da će se uz njega otvarati nova radna mjesta.

Da bi se sve to dogodilo, nova vlada mora preuzeti vodstvo i odlučno pokrenuti Hrvatsku, a svi mi, građani ove zemlje, moramo se odlučiti na to i biti spremni za promjene.

S obzirom na prve najave koraka nove vlade i iskazano razumijevanje sadašnje situacije vjerujem i optimist sam da smo svi mi kao pojedinci i zajednica dovoljno odgovorni, zreli i mudri da prepoznamo i iskoristimo sve prilike koje će nam se nudit i da ćemo sljedeću godinu završiti s rastom većim i od dva posta.