U 2012. ulazimo s novom vladom i potpisanim sporazumom o pridruživanju Europskoj uniji. Početkom godine održat će se referendum o članstvu u EU. Siguran sam da će naši građani u velikom broju, uvjerljivom većinom, poduprijeti politiku na kojoj se radilo dugo i mukotrpno.
Bez obzira na krizu Europske unije ona je i dalje najbolji izbor za našu zemlju. Naša sigurnost, naš gospodarski napredak, naša politička snaga, naš ukupni interes najbolje će se zaštititi, učvrstiti i unaprijediti u zajedničkom djelovanju s drugim europskim zemljama. Europska unija zajednica je koja omogućuje veću slobodu, veću sigurnost, veću solidarnost, veći napredak za svaku svoju zemlju članicu, posebno za manje europske države. Nijedna zemlja koja joj se pridružila nije nazadovala ni u jednom važnom aspektu, pa neće ni Hrvatska. Zato očekujem da i sljedeća godina bude godina nastavka reformi koje nas pripremaju za što bolje i konstruktivnije djelovanje u Europskoj uniji. Takvu priliku ne smijemo propustiti. U tom smislu mnogo očekujem od nove vlade. Ona mora pokazati na djelu da neće iznevjeriti povjerenje koje su joj dali birači. Prva godina mandata za svaku je novu vladu najteža, ali možda je najvažnija. Prema prvim koracima vidi se ne samo smjer kojim će ići nego i način na koji namjerava pristupiti problemu. Od nove vlade očekujem da iskoristi veliko povjerenje građana koje je dobila na izborima 4. prosinca i obnovi njihovo povjerenje u javne institucije.
U gospodarskom smislu Hrvatska je danas u situaciji potpuno suprotnoj onoj u prekriznom razdoblju (do 2008.), kad su inozemna potražnja i prijev inozemnog kapitala bili glavni pokretači rasta njezina gospodarstva. Posljedice gospodarskog rasta utemeljenog na priljevu takva dužničkog kapitala bile su velik vanjski i javni dug te povećanje ocjene rizika kreditora. Pokazatelji ranjivosti hrvatskoga gospodarstva pogoršali su se, a gospodarski se rast koji počiva na dužničkom kapitalu iscrpio.
Kriza u eurozoni, kojoj pripadaju i zemlje koje su naši najvažniji trgovinski partneri, negativno utječe i na hrvatsko gospodarstvo, ponajprije zbog smanjenja potražnje za našim proizvodima. Europska komisija očekuje da će europsko gospodarstvo stagnirati u prvoj polovini 2012., a samo blag oporavak očekuje se u drugoj polovini godine. U okolnostima sadašnje globalne ekonomske krize bilježi se veliko povećanje premije za rizik, što je uz rizik od produbljivanja krize na tržištu državnog duga perifernih zemalja eurozone pogoršalo uvjete inozemnog zaduživanja. Zato je porasla percepcija rizičnosti Hrvatske. U takvim je okolnostima stagnacija hrvatskoga gospodarstva, nažalost, neizbježna i u 2012.
Zato se s pravom pitamo što se očekuje od nositelja ekonomskih politike u Hrvatskoj u 2012. Poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, početak procesa fiskalne konsolidacije te provedba strukturnih reformi kojima će se povećati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva bit će ključni za održavanje niskoga kreditnog rejtinga kojim je ocijenjena Hrvatska. Posljedice sniženja rejtinga mogle bi vrlo brzo negativno djelovati na banke i poduzeća te tako prouzročiti novu recesiju.
