Tekst: Kata Pranić

Kako doznajemo, ostavka stupa na snagu 31. prosinca. Službeno su objašnjenje ‘nepremostive razlike’ između Ferdeljija i vlasnika Elektrokontakta, njemačkog koncerna EGO.

Vladimir Ferdelji, dugogodišnji čelnii čovjek Elektrokontakta, dao je ostavku na tu funkciju, neslužbeno doznajemo iz izvora u kompaniji. Ferdelji je do zaključenja ovog broja Lidera ostao nedostupan za komentar, a tajnica Uprave rekla je da je na godišnjem odmoru. Kako saznajemo, ostavka stupa na snagu 31. prosinca ove godine, a službeno su objašnjenje, ‘nepremostive razlike’ između Ferdeljija i vlasnika Elektrokontakta, njemačkog koncerna EGO. Neslužbene informacije govore o navodnim malverzacijama direktora koji su hijerarhijski ispod predsjednika Uprave, zbog čega su oni smijenjeni, a Ferdelji dao ostavku.

Dosađe se činilo kako su odnosi vlasnika i Ferdeljija idilični jer tvrtka dobro posluje, a u siječnju 2010. čak je uspio dogovoriti da se proizvodnja električnih sklopova preseli iz Švicarske u Zagreb, što je Elektrokontaktu trebalo povećati prihode za pet milijuna eura. Poslovanje tvrtke, koja 90 posto proizvodnje izvozi, također je dobro jer je prihod u 2010. povećan s 414 milijuna kuna (2009.) na 470 milijuna kuna, a iz gubitka od 2,9 milijuna kuna lani su došli u plus od 3,9 milijuna kuna. Inače, Ferdelji je sinonim za Elektrokontakt jer je na čelu tvrtke već 25 godina. Kao diplomirani inženjer strojarstva direktorom je postao u 33. godini, prije nego što je Elektrokontakt 1992. preuzeo njemački koncern EGO.

Osim dugogodišnjeg kornilarenja Elektrokontakta, koji se tijekom godina prometnuo u vođenog proizvođača elektroinstalacijskog materijala, Ferdelji je aktivan u mnogim poduzetničkim udrugama u kojima nastoji promicati svoju ideju o nužnosti (re)industrijalizacije. Aktivan je u HUP-u, HGK-u, HIZ-u, Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj, a u posljednje vrijeme bio je posebno aktivan u Hrvatskoj udruzi menadžera CROMA-i, u kojoj je uoči izbora plasirao Masterplan razvoja gospodarstva. U njemu se naglašava potreba za jakom proizvodnjom kao temeljem izlaska iz krize te strateški zaokret prema reindustrijalizaciji.

Ferdelji je procijenio da bi se primjenom mjera iz Masterplana, koji ima deset glavnih područja promjene u srednjoročnom razdoblju, mogao ostvariti gospodarski rast od šest do 10 posto, no čini se da te ideje i dalje ne padaju na plodno tlo. Kao predstavnik industrijskih lobija bori se protiv favoriziranja usluga, trgovine i uvoza te je gorljivi protivnik politike jake kune.

Jesu li znanstvenici i mislioci koji su od renesanse do danas mijenjali svijet svojim otkrićima i teorijama bili genijalni ili ludi? Ili bismo ih, zbog svega onoga što su učinili, a o čemu prosječan čovjek ne može ni sanjati, trebali proglasiti kreativno ludima, iako je to, zahvaljujući biosocijalnoj teoriji, nepoželjno od 1950. godine?

Istina je da su mnogi od njih imali psihičkih poteškoća, asocijalno se ponašali, bili egocentrični i živjeli u svome svijetu, sanjali drukčije snove i tijekom njih dobili odgovore na svoja znanstvena pitanja. Njemački kemičar Friedrich August von Kekulé Stradonitz, baveći se jednadžbom benzena 1865. u polusnu je vidio zmiju koja je progutala svoj rep. Kekulea je ta slika potaknula da riješi jednadžbu vežući u krug šest atoma ugljika sa šest atoma vodika. Iako su ga mnogi znanstvenici u to vrijeme osporavali, čak i njegov bivši student Albert Ladenburg, kemičar koji je zajedno s njim radio na istom problemu, Kekulé je tim otkrićem postavio temelje teorije kemijske strukture, a usput i industrije boja. U vrijeme kad je radio, Kekulé je mogao biti samo ismijan, ali ne i završiti na lomači kao neki znanstvenici nekoliko stoljeća prije njega.

Nikolau Kopernika, poljskog svećenika, matematičara i astronoma, koji je u 16. stoljeću otkrio heliocentrični sustav tvrdeći da se Zemlja okreće oko Sunca, nisu osporavali samo kolege znanstvenici nego i crkvene vlasti. Njegovo otkriće bilo je zabranjeno od 1616., kad je Kopernik odavno bio pokojni, sve do 1822. godine. No tu zabranu nije poštovao Giordano Bruno, talijanski filozof, znanstvenik i dominikanac, koji je heliocentrizmu dodao i teoriju o beskraju svemira, a bavio se i strukturom atoma. Napustivši samostan, Bruno je svoju teoriju predavao po europskim sveučilištima, ali nakon povratka u Italiju završio je u tammici, uslijedio je sedmogodišnji istražni postupak i 1600. godine spaljen je na lomači.

Brunovim tragom nastavio je Galileo Galilei, utemeljitelj klasične fizike koji otkrio zakon slobodnog pada tijela, jednadžbu kosog hica, osnovao balistiku, projektirao prvi termoskop i teleskop… Ali kad je ustvrdio da je heliocentrični sustav jedino ispravno tumačenje svemira, inkvizicija je 1633. zaustavila njegov znanstveni razvoj. Birajući između smrti na lomači i znanosti, Galilei je odlučio živjeti i odrekao se svojih tvrdnji. René Descartes, francuski filozof, fizičar i matematičar, utemeljitelj analitičke geometrije, bio je čudak koji je najveći dio života proveo u krevetu.

Abecedu genijalnosti iz medicine i psihijatrije, ali i ostalih područja, moguće je naučiti u zagrebačkoj MNLP-i praksi koju vodi profesor Jakovljević. U svijetu je vrlo popularan NLP-i koji su prije 40 godina osmislili dr. John Grinder i dr. Richard Bandler, matematičar i lingvist, koje je zanimalo što ljudje čini uspješnima. Grinder i Bandler proučavali su na koji način razmišljaju genijalci, kako percipiraju stvarnost i povezuju zaključke te na temelju tih spoznaja razradili NLP-i sustav modeliranja ljudske izvršnosti u koju spada i genijalnost. Temeljni sustav NLP-a je nadograđivan, a zagrebački je jedinstven jer ga je profesor Jakovljević usavršio i na duhovnoj razini. Možemo programirati mozak jer sve što doživljavamo i mislimo odvija se u mozgu i na duhovnoj razini. Hoćemo li nešto doživjeti kao problem i upasti u depresiju ili kao izazov i biti još jači, ovisi o tome mentalnom modelu, kako to doživljavamo. Nije važno što nam se događa nego i kako to doživljavamo. Naš mozak nije statičan, stalno ga mijenjaju informacije koje prima, pojačava se metabolizam, mijenjaju se magnetna polja, grupiraju se neuroni.

Živimo po scenariju kojeg nismo svjesni, ali postoje pobjednički i gubitnički scenariji. Budući da znamo zakonitosti mozga možemo prepoznati određene scenarije i pomoći određenoj osobi da nauči upravljati svojim mozgom. Osnovno je pitanje tko upravlja: mi mozgom ili mozak nama? Materijalistički stav da postoji samo mozak koji upravlja nama nepotpun je jer su duša i mozak neraskidivo povezani duhovnom energijom koja sve objedinjuje. Ako se na taj način pristupi pacijentu mnogo lakše je postići uspjeh nego u materijalističkom pristupu – kaže profesor Jakovljević.

Gottfried Wilhelm Leibniz, njemački filozof, matematičar, fizičar i diplomat, bio je više osporavan nego cijenjen pa ga je 1716. na posljednji početak ispratio samo njegov osobni tajnik. Kao 27-godišnjak Leibniz počinje proučavati matematiku koju je doživio temeljem za stvaranje univerzalnog jezika. Nije mu to pošlo za rukom, ali prvi je pisao o diferencijalnom i integralnom računu. Iznimno obrazovan, Leibniz je čitao Aristotela na starogrčkom, objavljivao knjige na njemačkom, latinskom i francuskom, mašao o univerzalnom jeziku i propagirao nadnacionalnost izazivajući čuđenje pa su njegove ideje ocijenjene glupima.

Isaac Newton, engleski fizičar i utemeljitelj suvremene znanosti, kojeg mnogi smatraju najinteligentnijim čovjekom u povijesti, prvi je shvatio gravitacijsku silu. Dogodilo se to 1666. godine dok je gledao jabuku koja pada sa stabla na tlo. Zanimalo ga je zadržava li ta sila, koja utječe na predmete koji padaju, i Mjesec u njegovoj putanji, a težio je otkriti i prvobitnu materiju. Newton je godinama proučavao gravitaciju i utvrdio da taj zakon vrijedi u cijelom svemiru. Također je otkrio bijelo svijetlo sastavljeno od spektra dugih boja, a postavio je i temelj suvremenoj astronomiji te 1668. izumio refleksni teleskop. No i Newton je ulazio u povremene sukobe s kolegama fizičarima što je, kao samozatajan i distanciran, traumatično doživljavao pa je proživljavao psihičke krize. Još je mnogo sličnih primjera biografija znanstvenika i filozofa koji su mijenjali svijet, a ima takvih i danas.

Jedan od njih je inovator, odnedavno pokojni Steve Jobs, osnivač kompanije Apple Computers, jedan od najutjecajnijih ljudi u svijetu IT tehnologije. Nedavno objavljena Jobsova biografija prikazuje ga kao egocentrika koji je sam sebi bio najvažniji, toliko da je njegov čudan stil prehrane morala slijediti i njegova obitelj. Iako smrtno bolestan, Jobs nije želio boraviti u bolnici, a i kad je bio, maltretirao je sve oko sebe. Umjesto da odlazi k liječniku, Jobs je jednom prilikom najpoznatije svjetske onkologe okupio u svojoj kuhinji. Ima još mnogo neobičnih detalja iz njegova života. Iako je bio iznimno škrt, radio je za plaću od samo jednog dolara na mjestu predsjednika Uprave Apple Computers. Tu je kompaniju prodao, a novi vlasnik, kad je kompanija upala u krizu, pozvao je Jobsa da je spasi što je on učinio za nepojmljivo malu plaću.

Johna Forbesa Nasha, američkog matematičara, prema čijoj je biografiji snimljen film ‘Genijalni um’, a koji se 1959. godine liječio od paranoidne shizofrenije, bolest nije omela na putu do Nobelove nagrade za ekonomiju koja mu je dodijeljena 1994. Nakon liječenja svojevoljno je prestao uzimati lijekove i 1960. vratio se raditi kao profesor na Princetonu, a bolest se nije vratila. Kada su ga pitali zašto je vjerovao da ga je svemirska sila pozvala spasiti svijet, odgovorio je da su mu iz istog izvora dolazile i njegove genijalne ideje iz matematike.

No bilo je i onih koji su se u nastupu kreativnog ludila samozljeđivali ili ubijali poput nizozemskog slikara Vincenta van Gogha, koji je sam sebi odrezao uho, i američke književnice Sylvie Plath. Depresivna spisateljica, pjesnikinja i urednica, koja je svakodnevno pisala po nekoliko pjesama i objavila više knjiga, prvi put se pokušala ubiti popivši tablete, ali to joj je uspjelo tek drugi put. Plath je u vrijeme najplodnije spisateljske faze, samo mjesec dana nakon što joj je objavljena knjiga ‘Stakleno zvono’ u veljači 1963. stavila glavu u pećnicu i pustila plin.

Koja je razlika između genijalca i prosječnog čovjeka objašnjava prof. dr. sc. Miro Jakovljević, predstojnik Klinike za psihijatriju, KBC Zagreb, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, autor više od 150 znanstvenih djela i nekoliko knjiga, te najcitiraniji hrvatski psihijatar. Profesor Jakovljević je upravo objavio knjigu ‘Shizofrenija u teoriji i praksi’. Tanka je crta između genijalnosti i ludila, a važno pitanje psihijatrije je zašto netko postaje karizmatični i genijalac, a drugi šizofrenik? Mozak genijalca drukčije radi od mozga prosječnog čovjeka jer su neuroni povezani na drukčiji način. Neki genijalci imaju razvijen transcendentalni um; mozak se dijeli na emocionalni um, najniži koji imaju i životinje i vezan je za preživljavanje, racionalni, socijalni i transcendentalni. Nije riječ o posebnim dijelovima mozga nego neuronima koji su na poseban način organizirani u psihofiziološke sustave koji omogućuju emocionalne, racionalne, socijalne i transcendentalne funkcije. Transcendentalni um označava sposobnost čovjeka da se izdigne iznad materijalne realnosti i uđe u duhovnu u kojoj može dobiti određene ideje – objašnjava profesor Jakovljević dodajući da se transcendentalni um lako i ošteti što objašnjava zašto genijalci dožive duševni poremećaj.

Postoje određene hipoteze da je šizofrenija cijena razvoja ljudske duhovnosti pa čak i religije – kaže profesor Jakovljević podsjećajući da su sve velike ideje u znanosti u početku doživljene kao lude i nemoguće. No promjene koje su donijele i donose takve ideje uvjet su razvoja pojedinca i društva. Tajna je u mozgu, a pitanje je završava li svijet materijalnim? Postoji materija i energija, kvantna fizika objašnjava i funkcioniranje mozga. Naša misao je kvant, naše emocije su kvant i ovisno o tome kako se ti kvanti poslože u mozgu, dolazi se do određenih ideja. Sve je to povezano s transcendentalnim sposobnostima mozga koji može kreirati novi svijet, a to čine genijalci, kaže profesor Jakovljević.

Epigenetika dokazuje da nije važno koji gen imate, je li on nasljedan ili nije iskustvo mijenja našu gensku osnovu u pozitivnom ili negativnom smislu. Razvoj mijenja gensku osnovu i zato su nam djeca sve pametnija.

Na pitanje imaju li neki ljudi razvijen dio mozga odgovoran za komunikaciju s Bogom, profesor Jakovljević odgovara da sve ovisi o tome kako doživljavamo Boga, percipiramo li Boga kao strogog svemirskog policajca koji nas kažnjava ili kao vrhovnu inteligenciju koja povezuje sve i svemu daje smisao. Neuroetika se bavi etikom istraživanja mozga i neurologijom posebnih stanja izvan tijela. Postavlja se pitanje duše, odnosno poklapa li se naše mentalno ja i duhovno ja s tjelesnim ja. Duša je energetski organizirani sustav koji ima veze i s genijalnošću. Isaac Newton je, primjerice, prošao psihotičnu epizodu, najčešće je bio u svijetu svojih vizija i fantazija, ali je znatno utjecao na razvoj fizike.

Iako postoje teorije da su geni odgovorni za genijalnost, profesor Jakovljević kaže da znamo cijeli genom, ali ne znamo, primjerice, gene odgovorne za genijalnost ni za šizofreniju. Postoji neka veza, ali kakva još nije istražena. Važno je da se kreativnost može razvijati, možete naučiti ljude da budu kreativni što dokazuju metoda NLP (neurolingvističko programiranje) i iskustva iz epigenetike. Epigenetika dokazuje da nije važno koji gen imate, je li on nasljedan ili nije jer iskustvo mijenja našu gensku osnovu u pozitivnom ili negativnom smislu. Razvoj mijenja gensku osnovu i zato su nam djeca sve pametnija – kaže profesor Jakovljević objasnivši to na primjeru dva načina razmišljanja: linearnom i lateralnom, te dva osnovna načela znanosti: fenomena kauzaliteta – uzrok i posljedica – i sinkroniciteta – svršenih slučajnosti. Sinkronicitet je povezan s teorijom kaosa koja objašnjava da u složenom sustavu u kojem živimo, iako se ponašamo kao da smo u linearnom, postoje ljudi koji razmišljaju lateralno te dolaze do iskustava i otkrića za koja je prikraćena masa.

I danas znanstvenici imaju ludih ideja. Primjerice, Owenu Hollandu, profesoru kognitivne robotike sa Sveučilištu u Sussexu, cilj je napraviti biološkog robota, odnosno stroj svijesti. Američka entomologinja Marla Spivak bavi se zaštitom pčela i želi genetski razviti nad-pčelu sposobnu za otkrivanje i uništavanje štetočina u košnicama. Doktor genetike, Wes Jackson, napustio je prije 35 godina karijeru sveučilišnog profesora i vratio se na svoju farmu u rodni Kansas. Počeo je razvijati prirodni sustav poljoprivrede, istražuje alternativne procese održive poljoprivrede propagirajući sadnju više biljaka trajnica na jednom komadu zemlje po uzoru na iskonsku prirodu.