“`markdown

Francuz Jules Gabriel Verne, začetnik žanra znanstvene fantastike u svojim je djelima predstavio mnoge imaginarnе izume koji su postali stvarnost poput podmornice, helikoptera, aviona.

Vizije su zamjenica za riječ nada ili strah – ovisi o čemu se mašta i kako se zamišlja budućnost. Onima koji se, primjerice, boje visine, vizija Airbusa se pouzdano nije pretjerano svidjela, no sigurno su ostali otvorenih ustiju i začuđenog pogleda. Smatraju da će do 2050. zrakoplovi biti potpuno transparentni s prilagodljivim sjedalima koja će se mijenjati prema veličini i obliku, ovisno o putniku. Kabinsko osoblje više neće biti potrebno budući da će pritisak rukom na skener pokazati mjesto sjedenja. No rješenje su pronašli i za one koji teže podnose let, visinu i vrtoglavicu – umjesto panoramskog pogleda na Zemlju moći će hologramom svoj dio sjedišta učiniti neprozirnim.

Nestat će i podjele između ekonomskog i poslovnog razreda i umjesto toga će biti podjele na tematske zone poput zone za revitalizaciju aromaterapijom i akupunktura tretmanima ili interaktivne zone u kojoj će se moći igrati virtualni golf. Možda ćemo čak i tim zrakoplovom ići na posao negdje na zemljolikom planetu zvanom Kepler-22b s obzirom da bi, ako se neke prognoze obistine, mnogi gradovi mogli biti pod vodom. Do 2061. poplave će postati normalna pojava zbog pogoršanja klimatskih pojava i mnogi bi se gradovi mogli naći ispod razine mora poput tajlandske prijestolnice Bangkoka koji od 70-ih godina tone 10 centimetara godišnje.

Osim nestanka gradova, masovne selidbe stanovništva i rasta populacije, uspoređno s čime dolazi i do povećane potrošnje prirodnih resursa te potražnje za vodom, koja bi se do 2050. mogla povećati za 70 do 90 posto i neke životinje bi mogle ući u povijest. Stručnjaci upozoravaju da se nova bušenja u potrazi za naftom i plinom planiraju sve bliže medvjedim staništima te da će zagađenjem stakleničkih plinova za manje od 50 godina nestati polarni medvjedi. No moglo bi nestati i nafta, iako su te procjene vrlo elastična kategorija jer ovise o samoj cijeni i potrošnji. Crno bi zlato prema nekim prognozama do 2050. također moglo postati dijelom povijesti.

Mnoga predviđanja su se obistinila – atomska bomba i iPad naša su stvarnost. Sve što se danas događa, moglo bi postati dijelom povijesti, ali i ne mora. Možda se apsolutno ništa ne promijeni, možda problemi koje imamo ostaju isti kao i danas, a optimizma radi, možda ćemo imati zlatno doba.