Predstečajna nagodba trebala bi biti pronalaženje

Hrvatsko tržište apsorbira 500-tinjak tisuća božićnih drvaca na godinu, a u boljem je godinama ta brojka dosegala i do 700 tisuća. Recesija i svijest o zaštiti okoliša učinili su svoje, pa tako najveći igrači na tržištu prodaju manje. Hrvatske šume na godinu proizvedu otprilike pet milijuna stabala, no većina se upotrijebi za pošumljavanje. Na tržište se plasira od 60 do 80 tisuća drvaca, odnosno Hrvatske šume drže 16-ak posto domaćeg tržišta. Nova je tendencija Hrvatskih šuma da polako smanjuju plasman vlastitih božićnih drvaca i povećavaju prodaju sirovine.

Preusmjerili smo fokus i sada sadnice stare od četiri do pet godina prodajemo privatnim proizvođačima božićnih drvaca. U tome nam konkurencija nimalo ne smeta, dapače, upravo tako potičemo privatno poduzetništvo u proizvodnji božićnih drvaca i štitimo svoje šume – kaže Milan Žgela, koordinator rasadničke proizvodnje u Hrvatskim šumama, koje ulažu dodatan napor u suzbijanje nelegalne sječe jela i smreka. Objašnjava da iz uvoza uglavnom dolazi manje kvalitetna roba, odnosno drvca koja stoje od osam do 15 eura; u Europi su cijene od 60 do 100 eura, za što naši kupci uglavnom nemaju novca. Ali zato je izvozni potencijal velik, uvjeren je Žgela.

Zoran Posarić iz Abiesa kaže da kao i lani imaju 150-ak tisuća božićnih drvaca, ali upozorava na novi trend: – Trgovački lanci koji su do sada prodavali božićna drvca i bili nam konkurencija ove će godine od nas otkupiti drvca. Osim toga na zagrebačko tržište, odnosno uličnim prodavačima, plasirat ćemo od tri do četiri tisuće božićnih drvaca – rekao je Posarić i dodao da će u ovoj godini također izvesti otprilike tisuću stabala, i to na tržište Europske unije, konkretno, na austrijsko. Abies je u protekloj godini ostvario 422 tisuće eura prihoda. U proizvodnju jelka i smreka uveli su certifikat Global GAP koji im je omogućio da se probiju na europsko tržište.

Hortina, tvrtka za projektiranje krajobraza, orevuje stabla te uzgaja i prodaje božićna drvca, u ovoj će godini ostvariti prošlogodišnji rezultat. Lani je imala 619 tisuća eura prihoda; u segmentu božićnih drvaca ostvari od tri do pet posto prihoda. – U ovoj godini 90-ak posto svojeg asortimenta izbacit ćemo na domaće tržište, a 10-ak posto izvesti u Austriju. Dio ćemo prodati u sklopu svojega vrtnog centra u zagrebačkom Sopotu, a dio drugim vrtnim centrima – kaže Ivana Đuka iz Hortine i dodaje da je 80 posto božićnih drvaca koje prodaje njezina tvrtka iz vlastitog uzgoja, a 20 posto iz uvoza.

MBM, kojem je na čelu Mladen Baković, bavi se uzgojem i prodajom hortikulturnih proizvoda. Prodaja božićnih drvaca donosi mu manje od pet posto od 16-ak milijuna eura prihoda. Baković smatra da je u Hrvatskoj tržište božićnih drvaca mrtvi kapital. Naime, kaže da bi Hrvatska postignula mnogo bolji izvozni rezultat ako bi se, primjerice, slobodna zemljišta u državnom vlasništvu dala u koncesiju i na toj zemlji posadile sadnice. Prodaja božićnih jelka dobar je posao s velikim potencijalom, no privatnom je sektoru ponajprije potrebna državna pomoć da bi se stvorio strategijski okvir jer riječ je o poslu u kojem su ulaganja velika i u kojem se povrat uložena kapitala čeka od četiri do sedam godina.