Predstavljamo: Sedam faza moćnog zaštitnika

Tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) u Brezju na samom ulazu u Varaždin, s najmodernijom tehnologijom za potpuno zbrinjavanje otpada, trebala bi biti prva takve vrste u Hrvatskoj. Iako su najavljivali već nekoliko puta da će tvornica biti u funkciji, još je dosta radova ostalo nedovršeno, pa će zato, kako je rekla članica Uprave tvrtke T7 VIS Jasmina Prokop Tomić, do kraja godine ona biti puštena tek u probni rad. Riječ je o investiciji varaždinske tvrtke T7 VIS vrijednoj 180 milijuna kuna, a zaposlit će stotinjak ljudi. Najveća je greenfield investicija u ovom trenutku u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, no nas je zanimao jedan dio tog projekta – ugradnja sigurnosno-zaštitnih sustava čija je vrijednost oko četiri milijuna kuna. Kako izgradnja tvornice ide sporije od najavljenog, tako se i najmoderniji takav sustav tek ugrađuje i tek treba vidjeti hoće li biti kompletiran na vrijeme. Najnoviji je to i najmoderniji takav sustav za sprečavanje zapaljenja te širenja požara na druge strojeve. Implementira ga je tvrtka Sigma sigurnost u suradnji s Pastor inženjeringom i, kako kaže njihov direktor Igor Podravac, sustavi za gašenje i dojavu požara te sigurnosni sustav za nadzor poslovnog procesa, kao i same sigurnosti u tvornici i prostoru oko nje (ukupne površine 5500 četvornih metara) raspoređeni su prema elaboratu zaštite od požara. Drugim riječima, činit će kompaktnu cjelinu koja reagira na svako moguće pojavljivanje požara ili iskre te gase požar u samome nastajanju. U tu će cjelinu biti ugrađeni najmoderniji zasebni sustavi za gašenje požara koji reagiraju prema svojem načinu rada. Ovo je, veli Podravac, prvi takav objekt u Hrvatskoj prema kojem bi se mogli razvijati budući takvi projekti.

Od početka smo surađivali s tvrtkom Pastor inženjering koja je svojim znanjem i iskustvom pomogla da naše rješenje bude najbolje i najprihvatljivije, budući da Pastor u ovim poslovima ima najveće iskustvo na prostorima bivše Jugoslavije, Rusije i šire. Pastor je u ovome projektu odabran kao strateški podizvođač i mogu reći da su bili velika podrška našoj mladoj tvrtki koja bez njega ne bi mogla ovako dobro odraditi ovako složen i težak projekt – objašnjava Podravac. Tvornice takvog profila postoje dijelom Europske unije i usklađene su s europskom direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Hrvatska, a kojoj je naloženo da po europskim standardima mora sanirati sve svoje depozite do 2014. te da se otpad više ne smije odlagati bez prethodnih obrada.

Zbrinjavajući otpad u toj tvornici Varaždin će postati prvi hrvatski grad koji na adekvatan i ekološki najprihvatljiviji način zbrinjava otpad. Osim sustava za gašenje požara planiran je i sustav videonadzora za nadzor poslovnog procesa, sustav videonadzora za nadzor vanjskog perimetra (tj. granične ograde) i sustav protuprovale i kontrole pristupa. Dijelovi sustava djeluju zajedno preko centrala za upravljanje (no, valja reći da još nije uspostavljen) i automatskog procesa, a glavni dio sustava za zaštitu požara je sustav za dojavu požara koji upravlja svim drugim sustavima. To znači da prema potrebi aktivira vanjsku i unutarnju mrežu za gašenje s topovima za gašenje koji se napajaju iz vanjske hidrantne mreže, kao i vodenu zavjesu na prodorima kroz požarne sektore te vodene magle na…

Do 2014. godine Hrvatska mora sanirati sve svoje deponije i otpad se više ne smije odlagati bez prethodnih obrada. U Varaždinu se na to spremaju.

Otpad se dovozi u prihvatnu jamu te se uz pomoć automatski upranog krana odnosi u postrojenje za predobradu. Selektira se prema veličini rotacijskog sita. Mehaničko-biološka obrada otpada počinje biosušenjem koje se obavlja propuhivanjem/odsisavanjem zraka kroz naslagan otpad čime se pospješuje aerobna mikrobiološka razgradnja organskih tvari. Tijekom procesa biostabilizacije gubi se 25 do 30 posto ulazne mase u vidu isparene vode, a zrak prolazi kroz biofilter. Otpad se zatim odvodi u lijevke za biološku i mehaničku obradu.

Čim se pojavljuje signal za moguću opasnost, sustav se automatski aktivira. Prema potrebi aktiviraju se obje mreže s topovima za gašenje koji se napajaju iz vanjske mreže. Osim tih sustava planirano je i gašenje požara sa sintetičkom pjenom u sektoru za prihvat i biološku obradu otpada koji je podijeljen u šest zona gašenja, na svaku zonu idu po četiri generatora pjene. Predviđena je mogućnost aktiviranja sustava za svaku zonu pojedinačno kao i mogućnost aktiviranja više zona istovremeno ukaže li se za to potreba. Pjena je inače posebno razvijena za upotrebu za miješanje s unutarnjim zrakom, vrlo je stabilna čak i kad ekspandira u okolini s vrućim i agresivnim zapaljivim plinovima. Posebno je pak instaliran sustav ‘Fire trace’ za zaštitu razvodnih elektroormara koji štiti od požara visoko vrijedne i/ili posebno osjetljive strojeve i opreme.

Bio je to za sve nas izazov, no investitor je bio vrlo zadovoljan implementacijom ovakvog sustava u relativno kratkom roku. Zato očekujem daljnju suradnju na ovim projektima – kaže predsjednica Uprave Pastor inženjeringa Helena Popović Petrušić. No pravu će se ocjena dati kad cijeli sustav bude instaliran. Svi ovi sustavi prilagođeni su objektu koji je podijeljen na nekoliko osnovnih cjelina, a kontrolno-upravljački sustav postrojenja nadzirat će i upravljati fazama procesa kao što su prihvat otpada, njegova predobrada, biosušenje i mehanička rafinacija otpada. Nakon vaganja, pregleda i provjere dokumenata na ulazu u postrojenje komunalni otpad do prema se do postrojenja za mehaničko-biološku obradu kamionima za otpad i istovara u jamu za prihvat otpada kroz vrata hale.

Jama za prihvat otpada projektirana je tako da se u nju može odložiti trodnevni nominalni kapacitet komunalnog otpada, odnosno dvodnevni maksimalni kapacitet komunalnog otpada. Princip rada svakog MBO postrojenja je da se prihvatna jama isprazni, odnosno dnevna količina komunalnog otpada obradi istoga dana. Jama za prihvat otpada je u stalnom podtlaku odnosno zrak se odsisava iznad same prihvatne jame i obrađuje se na biofiltru, što sprečava izlazak neugodnih mirisa. Predviđeno je više vrata za prihvat otpada da bi se komunalni otpad mogao što ravnomjernije rasporediti, čime se sprečava eventualno nastajanje kamionskih gužvi pri likom istovara otpada u dopodnevnim satima. Ulazna vrata hale se otvaraju i zatvaraju velikom brzinom čime se dodatno onemogućava eventualni izlazak neugodnih mirisa, a iznad vrata su postavljeni tzv. topovi vodene magle koji sprečavaju izlazak prašine i insekata u okolinu tijekom istovara otpada. Mehaničkom se rafinacijom proizvodi gorivo iz otpada koje je po savetu pogodno za upotrebu u industrijskim pećima (cementare i sl.).

Komunalni se otpad, objašnjava članica Uprave T7 VIS Jasmina Prokop Tomić, iz prihvatne jame uz pomoć automatski upravljanog krana odnosi prema dijelu postrojenja za predobradu u kojem se otvaraju vrećice i vrši odvajanje različitih frakcija (krupnu i sitnu) otpada prema veličini rotacijskog sita. Sitnija se frakcija premješta u dio postrojenja za biološku obradu u kojem se naslagana u gomile višine do šest metara obrađuje 12 – 15 dana. Biosušenje se obavlja propuhivanjem/odsisavanjem zraka kroz naslagan otpad čime se pospešuje aerobna mikrobiološka razgradnja organskih tvari. Toplinska energija oslobođena biološkim procesom razgradnje organske tvari, koristi se za inertizaciju i higijenizaciju biorazgradivih organskih tvari sadržanih u komunalnom otpadu, te smanjivanje sadržaja vlage u otpadu, čime se povećava njegova kalorijska vrijednost te učinkovitost i kvaliteta daljnje obrade. Tijekom procesa biostabilizacije gubi se 25 – 30 posto ulazne mase otpada u vidu isparene vode. Zrak se odsisava/propuhuje kroz perforiran pod ispod gomile otpada. Zrak korišten u procesu (nakon prolaza kroz otpad) tretira se na biofiltru, a cijeli se proces kontrolira računalno iz kontrolno-upravljačke prostorije. Nakon biosušenja otpad se kranom odnosi u izlazni lijevak dijela postrojenja za biološku obradu odnosno u dio postrojenja za daljnju mehaničku obradu (rafinaciju), gdje se nizom uređaja/strojeva iz njega odvajaju različite frakcije.

Zrak koji se crpi iz jame za prihvat otpada i sekcija dijela postrojenja za biološku obradu (biosušenje) otpada, obrađuje se prije ispuštanja u atmosferu na biofiltru. Nijedna od tvari emitiranih u zrak nije visokotoksična, bioakumulativna i ne pridonosi kiselosti i eutrofikaciji, tvrde u T7 VIS-u. Ipak, i ovako kvalitetan sustav može zatajiti, a kako je riječ o ‘sirovini’ koja stvara lako zapaljive plinove, kao što se već i događalo na deponijima otpada, kretanje plinova i njihova reakcija moraju biti pod kontrolom. Idejni projekt kasnije je uz male dorade postao i glavni projekt po kojem su se i izvodili svi sustavi. Sam je investitor, kaže Podravac, tražio beskompromisno rješenje tako da je sustav za gašenje i dojavu požara među modernijima u Europi. U Hrvatskoj ima još desetak lokacija koje će morati implementirati sustave za mehaničko-biološku obradu otpada, a samim tim i sustave za gašenje i dojavu požara. Iskustvo iz Varaždina svakako će dobro doći u razvoju ovih projekata koji su nužni u procesu integracije Hrvatske u EU.

Zašto je ovakvoj tvornici potreban najbolji sigurnosni sustav možda najbolje možemo shvatiti slikovitim prikazom zaposlenika tvrtke T7 VIS. Naime, riječ je o tehnologiji koja eliminira sve mirise i moguće ostatke procesa zbrinjavanja. To znači, vele, da možemo slobodno u tvornicu doći i doslovno sjediti i ručati na tom biofiltru i neće se osjetiti nikakav miris jer on apsorbira apsolutno sve mirise i sve štetne utjecaje, a kamoli da bi se na udaljenosti od tristotinjak metara mogli osjetiti bilo kakvi mirisi. Radi se o vrlo osjetljivoj opremi koja ne ostavlja puno prostora za razmišljanje kakav sigurnosni sustav treba instalirati. Kvaliteta sigurnosnog sustava i same izvedbe jamči da je ovdje riječ o vrhunskoj i izuzetno pouzdanoj tehnologiji – kaže članica Uprave T7 VIS Jasmina Prokop Tomić.