Mol izgurao OMV

Unatoč tomu što je bila riječ o formalnosti, Europski parlament Hrvatskoj je odobrio ulazak u Europsku uniju prihvaćanjem pristupnog pregovora s premoćnim brojem glasova (564 za, 38 protiv, 32 suzdržana) i u velikom stilu, uz gromoglasan pljesak, gotovo ovacije. U širokoj paleti mahom političkih marginalaca našlo se svega, od uzvika ‘Živjela Hrvatska’ na hrvatskom do zabrinutosti za našu neovisnost u slučaju Britanica Nigela Faragea. Premijerka Jadranka Kosor ulazak je, među ostalim, posvetila Franji Tudmanu, poznavatom Europejcju i osvjeđočenom borcu za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.

Odluka austrijskog OMV-a da će prodati benzinške crpke u Hrvatskoj i BiH konačna je pobjeda mađarskog Mola za prevlast na tržištu naftnih derivata u ovoj regiji. Bitka između vodeće austrijske i vodeće mađarske kompanije s većom ili manjom žestinom vodi se dulje od desetljeća i za sada nije završila predviđenim ishodom. Onomad se vrlo ozbiljno računalo da će ili OMV ili neka ruska kompanija prodati i Mol i druge manje naftne tvrtke po regiji, a ispalio je da je upravo Mol odigrao najpametnije poteze, uključujući i kupnju Ine. S Inom, a poslije i Tifonom, Mol je u Hrvatskoj osujetio planove OMV-a i zapravo ga izgurao s našeg tržišta. No hoće li to biti i željeni ishod za Mol, ovisit će o tome tko će kupiti OMV-ovo poslovanje u Hrvatskoj. Moglo bi se dogoditi da Mol dobije znatno jačeg i agresivnijeg protivnika nego što su mu to Austrijanci.

Što se tiče Ustavnog suda, Ivo Sanader, nakon godinu dana u pritvoru, može izazivati na slobodu uz ponuđenu jamčevinu od 12,4 milijuna kuna. No mnogo je vode proteklo i mnogo se okolnosti promijenilo u posljednja dva mjeseca, otkako su Sanaderova supruga i prijatelji Luka Bebić, Jerko Rošin i Mario Zubović ponudili svoje kuće u zalog za taj iznos. Ustavni sud ukinuo je odluku istražnog suca kojom se odbija jamčevina te se očekuje da bi Sanader za koji dan mogao napustiti Remetinec. Pod uvjetom da se njegovi prijatelji u međuvremenu nisu predomisli i da su i nakon izbora jednako spremni za njega založiti svoje kuće kao što su bili prije dva mjeseca.

Direktor Imunološkog zavoda Darko Dvornik na vlastitoj se koži uvjerio da je najteži dio posla koji novi menadžer preuzima u nekoj tvrtki rješavanje afera njegova prethodnika. Iako je Dvornik u godinu i pol uspio Imunološki zavod vratiti na put njegove stare slave, sve do sada nije se uspio otarasi aferu koju su proizveli njegova prethodnica Tatjana Sindik Milošević i zaposlenik Zavoda Srećko Sladojev. Ovih je dana napokon i to službeno riješio. DORH je odbacio kaznenu prijavu protiv Imunološkog zavoda koju je Sladojev podnio protiv Sindik Milošević.

Nakon što su se ugasili prosvjedi bivših radnika nekoliko slavonskih tvrtki koji su svoja ‘prava’ pokušali iskamčiti u predizborno vrijeme, poslijeizbornu sezonu prosvjedovanja otvorili su piloti. Njih stotinjak u utorak je prosvjedom zatražilo da Agencija za civilno zrakoplovstvo ukine odluku o prihvaćanju pravilnika Croatia Airlinesa kojim se definira radno vrijeme letačkih posada, čime je omogućeno produljenje radnog vremena pilota uz minimalne odmore, što izravno utječe na umor pilota i ugrožava sigurnost putnika, osoblja i zrakoplova. Teško bi bilo ne poduprijeti takav zahtjev da nema jedna mala kvakica: prema podacima CA, njegovi piloti na godinu u prosjeku lete oko 500, a ne 900 sati koliko dopušta pravilnik.

Bivši čelnik Badela 1862 ostao je šokiran privatizacijom Dalmacijavina u kojoj je država novom vlasniku Salomonu Berkowitzu otpisala 900 milijuna kuna obveza prema proračunu. Zašto svi nemaju jednak tretman, pita se Perković, jer i on bi znao ‘uspješno’ kormilirati Badelom da mu je država praštila dugove. Pritom zaboravlja da je Dalmacijavino državna tvrtka (iako to nije opravdanje za dugogodišnju agoniju na račun proračuna) i da se tim otpisom napokon izvukla iz njezinih ruku, a da je Badel 1862 privatna tvrtka koju je on doveo na rub bankrota.

Iza izbornog uspjeha Hrvatskih laburista – Stranke rada u prvom redu stoji neuspjeh svih mogućih sindikalnih vođa (osim onih koji se brinu za državne službenike) koji u proteklom razdoblju nisu uopće reagirali na sve teži položaj svojih članova. Uspjeh sindikalne opcije na parlamentarnim izborima, uz istodoban neuspjeh realnih ekonomskih programa (HSLS, Ljubo Jurčić…), najjasnije je upozorenje budućoj vladi o tome s koje strane treba očekivati nevolje. Neće to biti šest Lesarovih zastupnika u Saboru, već masa građana koja je u bivšem sindikalnom vodi prepoznala svog tribuna. A to je ona masa koja do sada nije izlazila na ulice samo zahvaljujući tome što nije bilo nikoga da je povede.

I dok njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy po tko zna koji put najavljuju spasonosni plan za Europu, agencije za kreditni rejting gube strpljenje s njihovim recikliranjem istih, neefikasnih koncepata. Tako je najjača među jakima, Standard&Poor’s, najavila mogućnost rušenja kreditnog rejtinga za čak 15 zemalja eurozone, među kojima su i mnoge s vrhunskim rejtingom. Šef eurozone Jean-Claude Juncker okarakterizirao je takvu nepovjerljivost agencije kao nepoštenu i izrazito pretjeranu, a zanimljivo je da nema mnogo onih u Europi koji smatraju da bi problem doista mogao biti u Europi, ne u agencijama i tržištima.