Od Nove godine poduzećima u blokadi globa do milijun kuna

Svakog tko ne plati dospjeli dug u propisu roku Financijska policija kazniti će globom do milijun kuna! Tako glasi odredba članka 6. Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza (NN 125). Primjena tog zakona počinje za samo 20-ak dana (1. siječnja 2012.). Čitateljica me upozorila na taj apsurdni propis i predložila da pitam nadležne odakle novac za globu do milijun kuna nekomu tko nema čime podmiriti dospjeli dug. Nisam prihvatio čitateljicin prijedlog jer nema smisla postavljati logična pitanja službenicima Ministarstva financija. Naime, upravo je na prijedlog nekompetentnih službenika Ministarstva financija prihvaćen taj apsurdni zakon. Na prije postavljena pitanja o besmislenosti represivnih propisa kojima se nelikvidnost ne može riješiti službenici Ministarstva financija odgovarali su da Europska unija preporučuje prihvaćanje tog propisa.

Da bi se napravio ustupak nekompetentnomu Ministarstvu financija, zakonodavac je morao ukinuti odredbu odredbu članka 174. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08). Tako je ukinuta bolje formulirana odredba Zakona o obveznim odnosima radi usvajanja zapravo neprovedive odredbe pravno lošijeg Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza. Nijedan financijski propis u Hrvatskoj ne predviđa globu do milijun kuna. O realnosti toliko globi ponajbolje govori podatak da je dvostruko veća od dosad najviše globa za financijske prekršaje. Najviša globa za financijske prekršaje u dosadašnjim je propisima bila do pola milijuna kuna, primjerice za prekršaj povezan s PDV-om ili za neisplatu minimalne plaće. Globu do milijun kuna treba promatrati kao isključivo administrativnu mjeru koja ništa ne može promijeniti u praksi nelikvidnosti. Financijska policija i represija isprazne su zakonske prijetnje jer bi financijski policajci najprije trebali odblokirati poduzeća od kojih trebaju naplatiti milijun kuna globe. Umjesto besmislene represije i prijetnje milijunskom globom stručnjaci smatraju da je problem nelikvidnosti bolje rješavati postupno. Ključno bi bilo riješiti (podmiriti) dugove tzv. državnih poduzeća i svih drugih koji posluju s državom, primjerice poduzeća koja prodaju lijekove, zdravstvenu opremu i slična kojima država duguje velike iznose.

Hoće li Financijska policija naplatiti milijunsku globu državi koja ne plati na vrijeme svoj dug, primjerice HZZO-u, zatim HZZO-u koji kasni s plaćanjem dobavljačima lijekova i opreme za zdravstvo, dobavljačima lijekova i zdravstvene opreme zbog kašnjenja u plaćanju obveza proizvođačima lijekova i opreme itd.? I još nešto: od onih 40 milijardi nelikvidnosti većina tog iznosa otpada na poduzeća koja su već dulje od godinu dana u tzv. blokadi. To znači da je riječ pretežito o poduzećima koja su, zapravo, davno bankrotirala i od kojih se više ne može ništa naplatiti, a kamoli milijunska globa. Ta tzv. blokada i taj bedasti Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza pokazuju samo da se u Hrvatskoj ne primjenjuju Stečajni zakon koji je na snazi i ostali propisi kojima su uređeni uvjeti pravodobna uklanjanja iz financijskog i pravnog prometa subjekata nesposobnih za izvršavanje dospjelih obveza. Treba, doduše, upozoriti i na neprovedive odredbe Stečajnog zakona, primjerice na odredbu prema kojoj je član uprave poduzeća u blokadi dužan prijaviti stečaj i predujmiti troškove stečajnog postupka, za što, naravno, nema novca ako je poduzeće u blokadi.

Na tradicionalnome Savjetovanju ekonomista u Opatiji predloženo je umjesto prijetnje represijom i nenaplativim globama nekoliko rješenja za problem nelikvidnosti. Osim postupnog rješavanja predloženo je formiranje timova prema organizacijskim gospodarskim ili teritorijalnim cjelinama ili prema djelatnostima. Ti timovi postupno bi raščišćavali poduzeće po poduzeće jer nelikvidnost se ne može riješiti jednom središnjom administrativnom mjerom odozgo.