ALBERT FAGGIAN Medijski mogul u usponu

Specijal centre koji mogu poslužiti za različite namjene, pa i sportske, ali, prije svega, za održavanje velikih svjetskih kongresa, dakle za ono što donosi profit – zaključuje Filipović. Nedostatak tzv. pametnih kongresnih centara ograničavajući je činitelj u daljnjem razvoju te visokoprofitabilne aktivnosti.

Gradnjom takvih centara zaokružila bi se ponuda odredišta, što bi omogućilo primanje skupova s više sudionika, od 1000 do 5000 – objašnjava Nikola Račić, direktor Hrvatskoga kongresnog i insentiv ureda.

Filipović misli da je čest problem nedostatak kvalitetnih i atraktivnih prostora za večernje događaje za više stotina sudionika i objašnjava: – Ponajprije se pritom misli na specijalne prostore kao što su palače, dvorci, muzeji i slično. Da, u Hrvatskoj ih ima napretek, ali jedva preživljavaju s proračunskim novcem. No kad bi ih trebalo iznajmiti za takve svrhe i zaraditi dodatni prihod, naravno, pod uvjetom da se potpuno zaštite, gotovo uvijek nastanu problemi: izlike su, primjerice, ‘to se ne može’ ili ‘ne smije se unositi hrana’, zatim ‘nemamo osoblja za dežurstvo’… Kongresna djelatnost, navodi Račić, važna je jer povećava turističku potrošnju. Poznato je da sudionici kongresa mnogo troše, čak četiri do pet puta više od običnih turista.

Na inicijativu Hrvatskoga kongresnog i insentiv ureda Državni zavod za statistiku počeo je službeno pratiti kongresnu i insentivnu djelatnost u Hrvatskoj.

Hrvatsku treba bolje predstaviti planerima u kongresnoj industriji. Mnogi je, nažalost, doživljavaju kao zemlju mora i sunca za ljetni odmor, ističe Filipović.

Sudionici kongresa mnogo troše, čak četiri do pet puta više od običnih turista. Kongresi znače i produljenje turističke sezone, dodaje Račić.

S obzirom na to da su ljudi ključni činitelj uspjeha u turizmu i ugostiteljstvu, Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, u suradnji s prestižnim talijanskim sveučilištem SDA Bocconi organizira Edukacijski program za vodeće menadžere u hotelijerstvu i pratećim industrijama. Program je u cijelosti prilagođen potrebama menadžmenta u hotelijerstvu Republike Hrvatske, a prvi modul naziva ‘Kompetitivno vodstvo i inovacije’ održat će se 8., 9. i 10. prosinca 2011. u The Westin Zagreb Hotelu.

Trodnjeve radionice i predavanja vodit će redovni profesori i stručnjaci za strategiju i razvojni menadžment Sveučilišta SDA Bocconi, Carmine Tripodi i Angela Amodio. Edukacija je organizirana uz potporu Ministarstva turizma, a Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske na taj način pomaže efikasnijem razvoju i usavršavanju ljudskih resursa u turizmu.

Ovim modulom nudimo svojim članicama inovativne edukacijske sadržaje osobito važne menadžerima na najvišoj razini upravljanja hotelskim tvrtkama – izjavio je Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

Konačna svrha je ovog, kao i drugih edukacijskih modula u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, povećati kompetentnost vodećih kadrova u hotelijerstvu Hrvatske. To je, naime, temelj konkurentnijeg nastupa na europskome i globalnom tržištu.

Radionice su podijeljene u četiri tematska modula a polaznici će na kraju dobiti diplomu jednako vrijednu redovitim kratkim programima MBA koje održava Sveučilište Bocconi. Uz uspješnu suradnju s tim sveučilištem u pripremi je suradnja s još nekoliko prestižnih sveučilišta.

Za sudjelovanje u edukacijskom programu Sveučilišta SDA Bocconi potrebno je ispuniti prijavnicu na internetskoj stranici Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.

Albert Faggian osim osjećaja za biznis na hrvatski način posjeduje i istančan osjećaj za umjetnost. U njegovu je vlasništvu i impozantna kolekcija umjetnina, pri čemu svakako treba spomenuti radove Vlaha Bukovca, Josipa Račića, Ljube Babića, Lea Juneka te mnogih drugih. Faggian je radove koje posjeduje izložio javnosti u suradnji s Muzejem suvremene umjetnosti Istre gdje se javnost prvi put upoznala s reprezentativnim radovima prikupljenima u jednoj od najboljih i najbrojnijih privatnih kolekcija u Hrvatskoj.

Kupio je mljekaru u Puli iz koje je vrlo brzo isisao sav kapital. Pritom je sve transakcije vodio preko svoga poduzeća Intus, zbog kojih je, usput rečeno, završio i u šestomjesečnom pritvoru – govori poznavatelj situacije u Puli koji je želio ostati anoniman.

Mljekara je otišla u stečaj, a Faggian je ipak ostvario založno pravo te dobio Mljekarine nekretnine. Isti izvor navodi da je Faggian zatim odradio i fiktivnu do-kapitalizaciju Puljanka. U temeljni kapital poduzeća unio je zemljište Mljekare i tako stekao kontrolu nad tvrtkom. Drugi sugovornici upoznati s gospodarskim stanjem u Istarskoj županiji nemaju bolje mišljenje o njemu, već smatraju kako je Albert Faggian čovjek koji je idealan tip tajkuna nastalog 90-ih godina prošlog stoljeća te medijskog moguća u usponu. Do moći i novca došao je pod sumnjivim okolnostima, a Puljanka, odnosno 20-ak posto dionica te tvrtke, kaže naš izvor, kupio je od Miroslava Kutle.

Tvrtku Istru d.d. kupio je pak na javnom natječaju premda je dao najlošiju ponudu.

Damir Polančec omogućio je Faggianu privatizaciju tvrtke Istra d.d. još 2005. unatoč tomu što je Faggian ponudio samo 31,25 milijuna kuna na javnom natječaju. Jedini je uvjet bio da Faggian, odnosno Puljanka, u tvrtku do kraja rujna 2010. uloži 158 milijuna kuna, no to nije učinjeno – ističe poznavatelj gospodarske klime u Istri. Puljanka, u kojoj Faggian ima glavnu riječ, suočava se s brojnim financijskim problemima pa se tvrtka našla i u blokadi. Tvrtka kći Puljanka inžinjerije ove je godine bila sedam dana u blokadi, a radnici Puljanka dio plaće primaju u bonovima. Prema neslužbenim izvorima, u pomoć tada priskoče Zagrebačka banka.

Zagrebačka banka pomogla je Faggianu tako da mu je refinancirala dio kratkoročnih obveza od 50 do 70 milijuna kuna i tako su kratkoročne obveze pretvorili u dugoročan dug i nakratko ga spasili. Ove godine Faggian je prodao Agrokoru tvrtku Brazda Agraria koja se bavi proizvodnjom hrane – tvrdi izvor blizak poslovnim krugovima u Istri.

Slučajno ili možda ne, upravo je Zagrebačka banka Faggianu odobrila kredit za kupnju riječkoga Novog lista koji prodaje ta ista banka. Prema riječima istog izvora, Faggian cijelo vrijeme ‘pliva’ s utegom kredita koji bi svaki dan mogao postati pretežak i povući cijeli sustav na dno. Uz njegovo ime vežu se brojne afere koje su punile novinske stupce, a, među ostalim, treba spomenuti kako je sudskim procesom dokazano da je Albert Faggian poslovne partnere snimao kamerom skrivenom u zaslon računala.

Faggian je preko svoje tvrtke Andre uložio novac i u medulinski hotel Minervu, ali je 2006. donećena odluka o rušenju bespravno sagrađenog dijela tog hotela. Dvije godine poslije Faggian prodaje hotel. Zatim je na dražbi od porezne uprave kupio stanove MORH-a u Puli koji su trebali biti predani braniteljima, međutim, izvođač radova uskoro je propao. Faggian tada preko tvrtke Andre prodaje te stanove Puljanci koja nije ušla u posjed tih stanova. Neki se boje da će se u Novom listu dogoditi sličan scenarij kao u Glasu Istre.

Naime, radnicima u toj tvrtki smanjene su plaće čim je Faggian postao vlasnikom kompanije. Poznavatelji situacije govore da nakon kupnje Glasa Istre novinarima praktički nije bilo dopušteno pisati ništa što se ne bi svidjelo ljudima u IDS-u. Čim je Faggian ušao u vlasničku strukturu Glasa Istre, novinar tog lista Zoran Angeleski dobio je otkaz zato što se protivio projektu Briuni riviera. Angeleski je navodno istupao u ime Glasa Istre, međutim, on to opovrgava te tvrdi da se rabio krivotvoreni zapisnik sa sjednice pulskoga Gradskog vijeća. Sud je vratio Angeleskog na posao, međutim, isti dan nakon što se vratio na posao dobio je rješenje o suspenziji. Osim toga i novinarka Maša Jerin, sindikalna povjerenica u Glasu Istre, zbog istih je razloga ljetos dobila opomenu pred otkaz. Zaposlenici Novog lista upravo su zbog situacije u Glasu Istre vijest o Faggianovoj kupnji tih novina dočekali s velikom skepsom.

Faggian, koji je u proteklih dvadeset godina u Istri postao bitan čimbenik u gospodarstvu te regije, ima jako dobre odnose s lokalnim političkim miljeom. Sam je nekoliko puta rekao da je cijeli život apolitičan i da nije nikada bio član nijedne političke stranke, no naši sugovornici smatraju kako je on u proteklih 20-ak godina izgradio vrlo dobre odnose s IDS-om i HDZ-om.

Ne bi Faggian dobio pravo da otkupi tvrtku Istru d.d. da nije postojala dobra veza s HDZ-om, i to s onom linijom koju su svojedobno predstavljali Sanader i Polančec – govori naš sugovornik.

Unatoč brojnim aferama koje se uz njega vežu, Faggian je za sada prošao neokrznut, a zahvaljujući moći koju dobiva kupnjom Novog lista, vjerojatno će biti još zaštićeniji. Ako ništa drugo, bar će lokalni mediji, koji su do sada pisali protiv njega, biti ušutkani.