O čišćenju i konsolidaciji bankarskog tržišta govor se od početka krize. Čak i prije nje, jer sve su male banke, bez iznimke, godinama upozoravale na to kako nije pošteno da i veliki i mali nose jednak regulatorni trošak. Čišćenje je, zapravo, već počelo. Prva je nedostatak kapitala platila Obrtnička štedna banka. Iako je mjesecima trajala nada da bi se dokapitalizacija turskog Sekerbanka mogla vratiti u život, preporuči s tim potencijalnim ulagačem na kraju su propali i banci je oduzeta dozvola za rad. Potkraj prošle godine naveliko se pričalo o nakini Podravske banke da preuzme Jadransku i Banku Kovanica, što je svojedobno potvrdio Miljan Todorović, predsjednik NO-a i jedan od vodećih dioničara. Zasad je sve ostalo na namjeri, no malo je vjerojatno da je tu priča završena. U međuvremenu je na bankarskom tržištu osvanuo i srpski kapital. Fond za razvoj AP-a Vojvodine odlučio je u prvoj ‘rundi’ uložiti milijun i pol eura u A štednu banku malog poduzetništva i utemeljiti novu, Tesla štednu banku za jačanje regionalne suradnje. Do kraja godine namjeravaju privući 120 milijuna kuna jer osim srpskih razvojnih fondova računaju i na uloge hrvatskih te tvrtki iz susjedstva. Još bi jedna priča mogla biti završena ovih dana. Turska Süzer grupa dovršila je pregovore o kupnji Banke Brod u koju bi u dvije godine uložila oko 180 milijuna kuna. Za banku s 500 milijuna kuna teškom aktivom to doista nije zanemariv iznos. HNB neće joj stati na put.
Naime, u HNB-u misle da stopa adekvatnosti kapitala manja od 13 do 14 posto sugerira da se ispod tepiha može iščepkati nekvalitetna bilanca. No HNB može samo predlagati, odluka je na vlasnicima.
Čini mi se da dolazi vrijeme odluke, jer za neke će to biti spas u zadnji čas – poručuje naš izvor. No to nije tema o kojoj vlasnici i menadžeri tih banaka rado čavrljaju. Čak ni neslužbeno. Svoje je mišljenje javno iznio samo Igor Čičak, predsjednik Uprave Vaba banke. Kaže kako prvi put čuje da se spominju imena banaka, no točno je da HNB već dulje sugerira da se male banke međusobno povežu jer nemaju dobru perspektivu s obzirom na veličinu aktive.
Kad bi se tih pet banaka spojilo, stvorila bi se banka koja bi prema svim pokazateljima bila znatno djelotvornija. Bit problema malih banaka jest u veličini bilance i visokim regulatornim troškovima, koji su jednaki i za male i za velike banke. Najveći je problem u priči o spajanju tehnički, odnosno kako to izvesti. Za to treba dodatni kapital jer bi spajanje u početku stvorilo troškove, uštedjelo bi se tek nakon njegove provedbe. Drugo, problem je i uvjeriti vlasnike da pristanu na procjenu prema istim kriterijima. Idealno bi bilo kad bi svi pristali angažirati uglednog konzultanta koji bi prema unaprijed utvrđenim kriterijima procijenio vrijednost svake banke. Nameće se i pitanje upravljanja, odnosno čija će uprava upravljati ujedinjenom bankom. Zato je malo vjerojatno da će se to dogoditi, osim ako se ne pojavi igrač s kapitalom koji će potaknuti taj proces – kaže Čičak, dodajući da su za Vabu otvorene obje mogućnosti: i spajanje i dokapitalizacija, bilo novcem sadašnjih dioničara bilo novih.
Čelnik jedne od spomenutih banaka tvrdi da za HNB-ovu inicijativu dosad nije čuo, no ideja mu se ionako ne sviđa: – Zbog visokih troškova regulacije svim malim bankama treba kapital, ali mi ćemo ga nabaviti dokapitalizacijom, a kapital će uplatiti sadašnji dioničari. Strateškog partnera ne tražimo jer nije vrijeme za prodaju – kategoričan je. Drugi čelnik pak zna da ‘status quo’ nije održiv, no opcija spajanja u kojoj njegova banka ne bi bila aktivna igrač ne dolazi u obzir.
Želimo sami odlučivati o svojoj sudbini i održati angažman u kojem ćemo biti subjekt preuzimanja, ne objekt. Otvoreni smo za obje opcije, i za spajanje, što podrazumijeva da će netko nekoga ‘pokupiti’. Za to treba financijska poluga i ona se otvara kao mogućnost. Otvoreni smo i za strateškog partnera, a i takav interes postoji. U svakom slučaju, jesmo u procesu transformacije vlasništva – tvrdi našugovornik.
