Dnevno egzotičan pojam i sinonim za nepotreban trošak, društveno odgovorno poslovanje počelo je uzimati maha i u Hrvatskoj, najviše kao posljedica djelovanja stranih tvrtki, ali i u posljednje vrijeme i domaćih. Kako objašnjava Vesna Trnokop-Tanta, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, ‘svijest hrvatskih gospodarstvenika o praksama društveno odgovornog poslovanja iznimno je visoka’. Osim širenja interesa izvan klasičnih filantropskih okvira napredak se ogleda i u tome što je u HGK osnovana Zajednica za društveno odgovorno poslovanje, a napravljen je i pomak u shvaćanju dugoročne isplativosti takve investicije. Prema Trnokop-Tanta, predvodnici su u tom području Ericsson Nikola Tesla, Hartmann, Cemex, Holcim, Coca-Cola, Oikon, Hauska&Partner, Končar – institut za elektrotehniku te mnogi drugi.
Dodatni poticaj domaćim gospodarstvenicima sasvim će sigurno biti i ulazak Hrvatske u Europsku uniju koja posebnu pozornost posvećuje društveno odgovornom poslovanju i prema novoj ga inicijativi definira kao odgovornost poduzeća za svoj utjecaj na društvo. Jednostavnije, DOP podrazumijeva brigu tvrtki za šire društvene aspekte svog djelovanja poput zaštite okoliša i potrošača, rodne ravnopravnosti ili ljudskih prava.
Hrvatska, dođuše, još nema nacionalnu strategiju za promicanje takva poslovanja, ali nema je ni 15 od ukupno 27 sadašnjih članica EU, što ne sprečava tvrtke u tim zemljama da uvrste DOP u svoje poslovanje. Nova politika EU namjerava ojačati društveno odgovorno poslovanje na osam načina od 2011. do 2014. Riječ je o poboljšavanju vidljivosti DOP-a i širenju dobre prakse uspostavljanjem europske nagrade, unapređenjem i praćenjem stupnjeva povjerenja u poslovnu zajednicu javnim raspravama o ulozi i potencijalima poduzeća u tom smislu, poboljšanjem samoregulacijskih i zajedničkih regulačkih procesa kratkim protokolom radi poticanja sličnih inicijativa u budućnosti, uvodenjem i širenjem tržišnih nagrada za DOP provedbom europske politike u potrošnji, investicijama i javnoj nabavi, poticanjem transparentnosti poduzeća u iznošenju društvenih i ekoloških informacija novom zakonskom regulativom, daljnjim integriranjem DOP-a u obrazovanje, trening i istraživanje financiranjem i drugim oblicima potpore Komisije, naglašavanjem važnosti nacionalne i podnacionalne politike DOP-a pozivom članicama na ažuriranje i izradu vlastitih planova za njegovo predstavljanje do sredine sljedeće godine te boljim usklađivanjem europskih i globalnih pristupa DOP-u (OECD-ove smjernice, 10 načela UN Global Compacta, UN-ove smjernice za biznis i ljudska prava, ILO-ova tripartitna Deklaracija o načelima multinacionalki i socijalne politike, standard za DOP ISO 26000).
