jer je nelikvidnost nešto što hitno moramo zauzeti. No ‘kažnjavanje’ ne smije biti dodatan udar na poduzetnike odmah, od 1. siječnja 2012. kako piše u Zakonu, jer bi to moglo stvoriti dodatne probleme s likvidnošću. – Ali to ionako neće riješiti stvari jer je naša nelikvidnost zapravo strukturna inflacija. – Točno, zato smo i rekli da uz definiranje rokova plaćanja nekoliko stvari još treba odraditi. Trebamo li ‘ubiti’ dužnika ili mu pomoći da izađe iz krize likvidnosti? Ne mislimo da treba spašavati sva poduzeća, spašavati treba one tvrtke u kojima postoji tržišni potencijal za preživljavanje. Tko može procijeniti? HBOR u suradnji s mrežom poslovnih banaka može angažirati kapacitete u procjeni održivosti poslovanja takvih tvrtki. Nažalost, kriteriji banaka vrlo su tvrdi i to je jedan od najvećih problema nelikvidnosti. Ako je samo 30 posto kredibilnih poduzeća, ostalima treba dodatno jamstvo gdje se mogu uključiti HBOR i država kao potencijalni vjerovnik i tako dati ‘time-out’ tvrtkama koje mogu opstati.
-
HBOR bi onda trebao preuzeti veći rizik? – HBOR je razvojna banka koja mora imati labavije kriterije za procjenu rizika, to mu je funkcija, on mora biti svojevrsan fond rizičnog kapitala ako želimo da gospodarstvo preživi. To ne znači da treba financirati sve, nego samo one koji imaju tržišne šanse.
-
Ako država i počne plaćati u rokovima, kako će na to natjerati velike privatne tvrtke koje neplaćanjem guše svoje dobavljače? – Jedan je od instrumenata i donošenje Zakona o obveznim rokovima plaćanja kojim se propisuje maksimalan ugovorni rok. Za odnose ‘biznis to biznis’ predviđene su i iznimke, no u Zakonu nije dovoljno precizno definirano koje su to iznimke koje omogućuju ugovaranje rokova duljih od 60 dana, što može biti zloupotrijebljeno.
-
Kako ćete otvoriti nova radna mjesta? Prognoze kažu da za to treba četiri-pet godina. – Već iduće godine planiramo projekte u energetici i turizmu jer se tu može najbrže reagirati. Turizam je još radno intenzivna grana, a energetika može probuditi nekoliko drugih grana.
-
Kako ćete ih financirati? – Računamo na aktiviranje privatnog kapitala, ali evo primjera što se može napraviti u kratkom roku. Gradonačelnik jednoga dalmatinskoga grada iz Kukuriku koalicije pokrenuo je reinženjering procesa pri izdavanju papira, dozvola i suglasnosti, zbog čega je u šest mjeseci ove godine izdano dvostruko više malih građevinskih dozvola nego u cijeloj prošloj. Ako ubrzamo administrativne procese, ako se to dogodi u 50 drugih gradova, možemo pokrenuti konjukturu ondje gdje je najviše stradala, u građevinarstvu.
