Proizvod ‘Hrvatska’ pokažao je velik potencijal. Za Adriatica.net grupu 2011. obilježena je uspješnim poslovnim rezultatima u poslovanju ‘incominga’, i to s obzirom na broj putnika i financijske rezultate te procese restrukturiranja za čiji su završetak ostvareni osnovni preduvjeti. Mnogo energije uložili smo u promjenu modela poslovanja kompanije i u ključan čimbenik – prodaju Hrvatske kao odredišta putem vlastite prodajne mreže i mreže vlastitih partnera. Prilagođavajući se potrebama stranih tržišta, osmisli smo nove proizvode kako bismo pokazali ono najbolje od svih dijelova Hrvatske. Iako svjetska ekonomska situacija teško dopušta planiranje veće stope rasta, hrvatski proizvod u protekle je četiri godine pokažao velik potencijal za razvoj, stoga je pred adriatica.net grupom u 2012. složen zadatak – maksimalnim naporima i uspješnom suradnjom sa svim sudionicima turističke ponude postići rezultate slične ovogodišnjima. Uz poslovanje u organiziranom turizmu u svojem internetskom poslovanju s integriranim novom tehnološkom bazom idućih godina planiramo omogućiti direktnu prodaju proizvoda prilagođenih putnicima koji posjećuju Hrvatsku.
Na rezultate turističke sezone 2012. te u sljedećih nekoliko godina ponajviše će utjecati stanje u zemljama EU iz kojih nam dolaze gosti. Najave recesije s dvostrukim dnom, produljenjem financijske krize u EU te nemoćnošću bržeg oporavka gospodarstva i država EU čiji su građani naši gosti mogu smanjiti kućne proračune građana tih zemalja, dakle naših potencijalnih gostiju, i povećati rizike od gubitka posla i slično. To bi moglo smanjiti potražnju za turističkim proizvodima i uslugama. U Hrvatskoj svako odredište, svaki turistički proizvod i subjekt ima mnogo potencijala za unapređenje i razvoj. Bude li dio tog potencijala realiziran svake godine, moći će se poništiti učinci globalne krize i postići bolji rezultati nego 2011. Turističku sezonu možemo produljiti budemo li na lokacijama s velikim potencijalom sustavno razvijali proizvode i usluge koji su kvalitativno, kvantitativno i cjenovno konkurentniji od onih koji se nude na globalnom tržištu.
Budući da zasad nema naznaka da će ovakav poslovni sektor biti povoljan, svaka će sljedeća godina za turistički sektor biti jednako zahtjevna. Teže je u ovom trenutku predvidjeti kretanja jer na to i dalje utječe snažan trend kasnog bukinga i sve kraćeg boravka gostiju. Dobra budućnost očekuje kompanije koje su usmjerenе prema specifičnim tržišnim nišama i koje stalno ulažu u kvalitetu i tehnologiju. I u 2012. ulazimo s velikim oprezom, ali i s jasnom vizijom u kojem smjeru želimo ići. Uvjereni smo da kvalitetnom pripremom možemo ostvariti zadane ciljeve, kao što je to bio slučaj i dosad. Međutim, zadovoljni smo ranim najavama skupova u kongresnom turizmu za iduću godinu. Čini se da se tržište MICE-a napokon počelo oporavljati. Izrazita sezonsalnost problem je našeg turizma, no valja uzeti u obzir da se i naši konkurenti na Sredozemlju muče sa zimskim razdobljem. Rijetka su ljetna odredišta s dobro popunjenim zimskim razdobljem, a kamoli sezonom koja traje cijelu godinu. Međutim, sezona u Hrvatskoj svakako se može produljiti. Za osmišljavanje i razvoj odredišnog menadžmenta nužna je, prije svega, intenzivna suradnja hotelijera i lokalne zajednice. Istinsku dobru volju pokazuju obje strane, no nedostaje institucionalni okvir za takva zajednička nastojanja, dakle nacionalna razvojna turistička strategija. Ulaganja u gradnju novih i obnovu starih kapaciteta samo su jedan od preduvjeta s kojima se mi hotelijeri možemo izboriti za gosta. Ostali su elementi poboljšanje prometne i kongresne infrastrukture, ponuda lokalnih događaja u odredištu, dakle izvan hotela i, posebno, prikladna marketinška prisutnost na važnim tržištima. Sve su to zajednički zadaci privatnog i javnog sektora koji se moraju koordinirati i financijski i operativno.
Već dulje upozoravamo na to da hrvatski turizam stagnira, što se ogleda u profilu gostiju, izvorišnim tržištima te fizičkim i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. Hotelijeri posluju u veoma lošim uvjetima, velikim dijelom jer ekonomski i pravni okvir nisu dobre. Moramo podsjetiti da su samo 12,5 posto kapaciteta u Hrvatskoj hoteli i upozoriti na nedostatke nacionalnog turizma koji se u prvom redu ogledaju u tome da nemamo novih investicija u turističkom sektoru, što utječe i na ukupnu ponudu, odnosno ukupan turistički proizvod. U sadašnjim smo okolnostima u 2011. postigli iznimno kvalitetan rezultat. Međutim, jedna godina, iako uspješna, neće riješiti probleme nedovoljne konkurentnosti i nedostatka ulaganja. Infrastruktura još nije takva da bismo mogli napraviti izbijnike pomake u produljenju sezone. Bez jasne strategije koja mora uključiti jasan gospodarski, fiskalni i pravni okvir mogući su samo pomaci koje možemo nazvati kozmetičkim. Kad je riječ o 2012., bit će uspjeh ako s obzirom na okolnosti ponovimo ovogodišnje rezultate. Naime, jesen je Europu preplavio val optimizma, zbog čega smo zabilježili velik rast ranih rezervacija. Sve što se događalo nakon toga išlo nam je u prilog: mjere javnog sektora usmjerene prema organiziranim dolascima u predsezoni, raspored praznika na glavnim emitivnim tržištima te, iznad svega, vrlo povoljni vremenski uvjeti. Upravo zbog strukture proizvoda vrijeme je i dalje nužan uvjet uspjeh sezone u Hrvatskoj. Dok god ovisimo o vremenskim uvjetima, koji se ne mogu kontrolirati i uz to imamo ‘problematičan’ raspored praznika, koji su motivator vala putovanja te psihozu koja trese Europu, situacija je ozbiljna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine ne bilježimo rast rezervacija i najava, naprotiv. Sve u svemu, jasnu sliku imat ćemo u siječnju, no vjerujem da će 2012. biti bolja od 2009. i 2010., ali bit će teško dosegnuti rezultate ovogodišnje turističke sezone. Moramo se vratiti na analize i zaključke koje već godinama ponavljamo i, prije svega, priznati sami sebi da nemamo strukturiran proizvod. Hrvatskoj treba cjelogodišnji turizam s optimalno postavljenom sezonskošću utemeljenom na primjerima iz Francuske, Austrije i Italije. Hrvatska mora iskoristiti nedvojben potencijal svoga kulturno-povijesnog naslijeđa i prirodnih ljepota te svoj povoljan geografski položaj tako da ga nadograđi pravom turističkom infrastrukturom, a ne da ga prodaje kao neobrađenu sirovinu. Tako se ostvaruju minimalni prihodi, a turizam ni izbliža ne donosi ono što bi mogao, ni u užem smislu, dakle hotelijerskim kompanijama, ni u širem, multiplikativnim učincima na prehrambenu, prerađivačku, građevinsku i sve druge komplementarne industrije. To se ne može ostvariti preko noći, međutim moramo početi, napokon napraviti prvi korak. U sadašnjim okolnostima jedan su od glavnih elementa upravljanja turizmom podaci Državnoga hidrometeorološkog zavoda.
