Home / Financije / Kraj besmisljenih žalbi

Kraj besmisljenih žalbi

Prema novim izmjenama Zakona o parničnom postupku žalbeni postupak neće odgoditi ovruh kad je riječ o dugu fizičke osobe koji nije veći od 5000 kuna. Ista se odredba odnosi i na fizičku osobu koja obavlja registriranu djelatnost ili pravnu osobu čiji dug ne prelazi 10.000 kuna.

Važno je da se nesuspenzivnost žalbe (žalba je moguća, ali sama po sebi ne djeluje na ovruh) odnosi i na sudske troškove. Ako se u sudskoj odluci nekoj od navedenih osoba nalaže samo da nadoknadi sudske troškove u tim iznosima, žalba protiv takve odluke o naknadi troškova ne odgađa ovruh. U ovim postupcima uvedena su i nova pravila u odnosu na utvrđivanje odlučnih činjenica. Ako vrijednost spora ne prelazi 5000 kuna, a postupak vodi općinski sud kao i u slučajevima kada ne prelazi 10.000 kuna pred trgovačkim sudom, sud može ocijeniti da bi utvrđivanje važnih činjenica moglo biti povezano s nezračnjim teškoćama i troškovima te stoga o tim činjenicama odlučiti po slobodnoj ocjeni uzimajući u obzir isprave koje su stranke priložile i ako je sud izveo dokaz sa slušanjem stranaka.

Svrha je ovakvog rješenja da se spriječe besmislene žalbe, često neutemeljene, koje se ulažu samo kako bi se odugovlačio s ovruhom. Naime, ako se ovrha provede, tada se očekuje da će se žaliti samo onaj tko stvarno ima osnove za ulaganje žalbe, a u praksi je takvih sigurno manje od pola. Međutim, ovo rješenje ima i lošu stranu. Naime, ako se ovrha dogodi, a nakon toga uložena žalba bude prihvaćena, slijedit će protuovrha i takav problem može se ponavljati, ali i eskalirati ako onaj koji se jednom naplatio nakon toga više nema sredstava. Iako se ne radi o velikim iznosima, bilo bi mnogo bolje da je ovaj tip ovrhe uvjetovan nekim sredstvom osiguranja – mjenicom, zadužnicom i sl. Zanimljivo je da se ovo novo rješenje može primijeniti i na postupke koji su pokrenuti i vodili se odredbama koje su vrijedile prije ove najnovije novele Zakona o parničnom postupku.

Druga novota kojom se bavimo na neki je način revolucionarna. Naime, do sada su se žalbeni sudovi među više opcija često odlučivali za ukidanje prvostupanjske odluke iz određenog razloga, ali to nije bila zapreka da se drugi, treći ili bilo koji put u istom predmetu presuda ukine i iz nekih drugih razloga, što je stranke često stavljalo u nemoguću i pravno nesigurnu situaciju u kojoj nikada nisu bile sigurne što ih još čeka. Sada je ovom novelom Zakona o parničnom postupku propisano da u određenim postupcima nema više od jednog ukidanja presude iz prvog stupnja. Konkretno, radi se o radnim sporovima, o trgovačkim te obiteljskim sporovima. U svim tim postupcima, nakon prvog ukidanja, ako žalbeni sud ponovno bude postupao, uočene nezakonitosti u prvostupanjskoj odluci mora sam riješiti, što znači, ako treba izvoditi dokaze, to mora i učiniti. Ovo je jedna potpuno nova situacija za žalbene sudove koja im nameće novu dimenziju odgovornosti, ali u praksi zahtijeva i logistiku o kojoj se očito nije baš vodilo računa. Treba dodati da ako žalbeni sud postupa prema ovim novim ovlastima, revizija kao izvanredni pravni lijek uvijek je dopuštena.