Home / Tvrtke i tržišta / Do briketa u sedam koraka

Do briketa u sedam koraka

S vijest o ekološkoj odgovornosti u vinkovačkoj drvnoj industriji Spačva d.d. razvijena je desetljećima prije nego što je briga za očuvanje okoliša postala nužnost. Spačva u povijesti duljoj od pola stoljeća koristi drvni otpad za dobivanje toplinske energije i zagrijavanje tvorničkih pogona koji se prostiru na više od 36.000 metara, a danas tome otpadu dodaje i piljevinu i tako dobiveni nusproizvod, briket, prodaje na domaćem i inozemnom tržištu. Osim briketa koji je ekološki ogrjev, u njemu nema nikakvih sastojaka osim drveta, Spačva u programu ima i proizvodnju peleta.

Istog je sastava kao i briket, ali namijenjen je za posebne peći sa spremnicima koje se automatski same lože uzimajući pelet iz spremnika putem pužnog transporta. Iako pelet zbog iznimne kvalitete, ekonomičnosti i čistoće osvaja europsko tržište, u Hrvatskoj još nije prepoznat. Unatoč tome što Spačva izvozi 65% svojih proizvoda, pelet je proizvod za lokalne potrebe jer je prijevoz vrlo skup pa ga se ne isplati izvoziti na konkurentno europsko tržište. No Spačva je ostalim svojim proizvodima itekako konkurentna na EU tržištu, primjerice, masivnim vratima koje po posebnom modelu proizvodi za francusko tržište, seljačkim podom od kojeg 80 posto proizvodnje kupuju Nijemci, a za kojim posljednjih godina vlada pomama. Zanimljiv je i Francuzima, Englezima, Poljacima…

Slavonski hrast lužnjak, na kojem se temelji proizvodnja Spačve, drvo je iznimne kvalitete, a ova tvornica je prva drvna industrija u Hrvatskoj koja u vlasništvu ima FSC (TM) certifikat – svjetsku potvrdu za odgovorno upravljanje šumama. Poželi li netko istražiti povijest nastanka parketa, vrata, briketa, vrtnje garniture ili nekog drugog proizvoda Spačve, put će ga dovesti do panja na kojem je raslo drvo iz kojeg je proizvod napravljen. Sav otpad koji tijekom prerade drveta nastaje u četiri od pet Spačvinih pogona: pilani, parketariji, finalu i furniru, preradjuje se u bioenergijima u pelet i briket. Briket i pelet služe za ogrjev, a njihova je sirovinska baza drvni ostatak i piljevina. Ne sadrže nikakve dodatke, ni ljepilo ni tragove laka. Pelet je nusproizvod koji se dobiva postupkom prešanja, kao i briket, sastav toga proizvoda je isključivo drvo koje se dobiva mljevenjem i piljevina koja nastaje rezanjem drveta ili njegovom obradom.

Ova vrsta ogrjeva izgleda poput cigarete, promjer peleta je 6 mm a duljina 3-4 cm. To je ekonomičan i čist ogrjev, sagorijeva malo pepela jer sadrži najviše 5% tragova kore drveta koja je najveći uzročnik nastanka pepela. Iza 100 kg izgorenog peleta ostaje samo pola kg pepela, specijalne peći automatski se lože, a 2 kg peleta ima energetsku vrijednost 1 m3 plina. Trenutačno smo obustavili proizvodnju peleta jer smo ga, zbog skupog prijevoza, što utječe na cijenu proizvoda, namijenili lokalnoj potrošnji u krugu 150-200 km, ali kod nas još nije razvijen sustav grijanja na energent te vrste. Pelet je ekogorivo i prelazak na takav sustav grijanja štedi na godišnjoj razini 30% novca u odnosu na grijanje plinom – kaže Moris Puljiz, dipl. ekonomist, direktor prodaje Spačva d.d. Kapacitet proizvodnje peleta u tri smjene je 150 tona dnevno, no Spačva će s proizvodnjom toga ekonomičnog ekogoriva pričekati.

Vinkovačka drvna industrija Spačva samo za pokretanje elektromotora koristi struju. Sva ostala energija stiže iz nusproizvoda drveta – narodski rečeno ‘paprikaša’.

Trupci hrasta lužnjaka i drugih vrsta drveta iz šuma u vinkovačkoj okolici, čija se stabla sijeku tijekom zime kad je najmanje vlage u drvetu, dopremaju se u tvornicu Spačva. Posebnim strojevima trupci se stavljaju na pokretnu traku kojom se otpremaju u pilanu. Nusproizvod briket nastaje od drvnog otpada i piljevine koja nastaje u pilani piljenjem trupaca u daske različite vrste i debljine od kojih se izrađuju razni proizvodi. Danas je moguće drvni otpad iskoristiti u 100-postotnoj količini.

Osim proizvodnje peleta, Spačva je ostavila na čekanju i projekt kon- generacije, istodobnu proizvodnju toplinske i električne energije. Danas je moguće drvni otpad iskoristiti u 100-postotnoj količini, Spačva je korak ispred ostalih prerađivača drveta u Hrvatskoj, tržište nas ne može pratiti pa čekamo bolja vremena. Spačva samo za pokretanje elektro-motora koristi struju, a za sve ostalo nusproizvod drveta, narodski rečeno ‘paprikaš’. Ta vrsta toplinske energije koristi se u cijelom tvorničkom krugu; grijemo se na drvni otpad i sušimo drvo u sušarama. Iako je naglasak na ekološkoj proizvodnji, što je logično i nužno, Spačva je oduvijek koristila drvni otpad iz ekonomskih razloga. Zašto trupac koji je plaćen ne bi bio u cijelosti iskorišten? Ono što se nekad smatralo otpadom, danas je vrijedna roba. S ekološkog gledišta, iako i sagorijevanje drva proizvodi ugljični dioksid, ne narušava ekosustav jer ispušta istu količinu koju je drvo uzelo iz atmosfere tijekom rasta – objašnjava Puljiz.

Gotovo svi proizvodi Spačve: daska samica, koriste je stolari za daljnju preradu, i friza ili popruga, od koje se izrađuju parketi, furnir, parketi: klasični, lam i lamel, sobna ulazna vrata, vrtnje i pivske garniture, seljački pod, pelet i briket te ploče za proizvodnji ormara, stolova i vrtnih garnitura nastaju iz hrasta lužnjaka. U proizvodnji tih proizvoda vrlo malo udjela imaju jasen, grab, topola, lipa i neke druge vrste drveta. Spačva drvo nabavlja od Hrvatskih šuma, iz spačvanskog bazena, najviše zimi jer je tada sezona sječe kada staje vegetacija. Sušenje drveta, odnosno daske dijelom se odvija u sušarama, gdje traje od 15 dana do nekoliko mjeseci ovisno o debljini daske. Proizvodi od hrasta lužnjaka su najtraženiji jer je jedinstven, posebne boje i lako ga je obrađivati.

Ekološki ogrjev može se prodavati na komad u maloprodaji, a slaže se i na palete teške tonu i više. Osamdeset posto takvog briketa se izvozi, dok se industrijski ili lom briket u Drvnoj industriji Spačva pakira u vreće od 700 do 800 kg i prodaje na hrvatskom tržištu.

Nakon sušenja piljevina se transportira u prešu. Silos je smješten uz pogon bioenergenata i iz njega se posebnim sustavom piljevina transportira u prešu za proizvodnju briketa i peleta. Dozatorom se piljevina doprema u prešu gdje se zagrijava i preša mehaničkim procesom u odnosu 1 naprema 5 te oblikuje u okrugli briket promjera 9 centimetara i višemetarske duljine. Prije rezanja i pakiranja na određenu duljinu briket se mora ohladiti. Ohladeni briket reže se na automatskoj rezačici ili pili na komade određene duljine, od 28 do 30 centimetara.

Briket se slaže u pakete od 10 kg koji se mogu prodavati u maloprodaju i paletira na palete teške tonu i više. Industrijski briket pakira se u vreće od 700 do 800 kg i prodaje u Hrvatskoj. Švedanin koji nam je pokazivao skladište bio je vrlo iznenađen kako mu je to uspjelo među različitim vrstama drveta – kaže Puljiz. No iako je vrlo cijenjen, slavonski hrast lužnjak nije izbjegao utjecaju globalne konkurencije i recesije. Ali Spačva, koja je prije početka ekonomskih krize 2008. izvozila 83% svojih proizvoda a u recesiji smanjila izvoz na 45%, otela se krizi i izvozi 65% proizvodnje.

Orijentirali smo se na tržište EU i regiju, ali posredstvom nekih trgovaca poluproizvodi Spačve plasiraju se i u Kinu, Tajvan i Indoneziju – kaže Puljiz.

U Spačvi ispunjavaju i posebne želje kupaca pa za francusko tržište proizvode masivna vrata prema željenom modelu. Suše drvo i stolarima i prodaju drvene sječke Mađarima koji ih koriste u pokretanju termoelektrana jer više ne smiju koristiti ugljen. Ta tvornica, najprije nastala kao pilana, nakon što su 1956. zatvorene pilane po okolnim mjestima oko Vinkovaca, nekada je proizvodila i drvene montažne kuće, ali je licenciju prodala Marlesu. Furnir, jedini je proizvod koji nema drvnog otpada koji se može koristiti u proizvodnji briketa, ali u tvorničkoj kotlovnici može, Spačva je počela proizvoditi 1978. Prilagodljivost tržištu uvjet je opstanka i Spačva ga ispunjava stalnim inovacijama u proizvodnji koja je za većinu od 700 zaposlenih smjenski organizirana.