Vakodnevne životne opasnosti s kojima se suočavaju zaštitari u novčarskim ustanovama i trgovačkim lancima ukazuju da oni mogu biti najslabija karika u efikasnoj korporativnoj sigurnosti u tim djelatnostima. U vrijeme blagdana u pravilu raste broj prepadanja na financijske institucije kao i otuđenje roba u trgovačkim centrima te kioscima. Kriza kojoj, da se više ne zavaravamo, najvjerojatnije ne vidimo kraj, samo potiče rast pljački i provala pa će upravo investicije u taj sektor biti možda ne najveće ali svakako među prioritetima. No čini se da to nisu baš previše ozbiljno shvatili u trgovačkim centrima koji, kao što čujemo, ne ulažu dodatno u zaštitu, i to upravo u vrijeme prije blagdana. Koliko i sami o tome žele razgovarati potvrđuje i neodgovaranje na naše upite koje smo im poslali. Za razliku od njih, bankarski sustav, koji je također na meti u predblagdansko vrijeme, mnogo je bolje organiziran iako i se i njemu može naći pokoja primjedba. Pritom ovdje ne mislimo na povećani broj zaštitara; ljudski je činitelj i dalje potreban, no njegova izloženost pogibelji jasno ukazuje da se od svega može dići ruke u pukom spašavanju života. Zaštitari će biti djelotvorniji jedino uz pomoć tehničkih sustava zaštite.
Zato osim ljudskog činitelja zaštitu valja nadograditi i postojećom suvremenom tehnologijom za koju je i inače propisana minimalna mjera. Ovdje nije samo riječ o materijalnoj šteti niti o sigurnosti kompanije, riječ je o sigurnosti koja ujedno čuva ugled kompanije u očima svojih klijenata. Ankica Vrbanc, direktorica V grupe zaštita, kaže da je u Hrvatskoj zakon vrlo loš i omogućuje znatnom dijelu financijskih institucija da se ‘pokrivaju’ jedino sigurnosnim vratima bez tjelesne zaštite. Istodobno smatra da tamo gdje i ima zaštitara uvjeti nisu baš najbolji.
Sadašnji tehnički uvjeti u poslovnicama banaka ne osiguravaju zaštitaru njegov zaštićen blindirani prostor iz kojega može uredno reagirati u slučaju prepada – tvrdi i dodaje da videonadzor ili bilo koja druga vrsta sustava tehničke zaštite bez podrške dobro educiranih zaštitara sami po sebi nemaju previše smisla.
No ima primjedbe i na profesionalnost zaštitara na što, kaže, u njezinoj kompaniji obraćaju posebnu pozornost. Naime znatan broj zaštitara stoji ili sjedi unutar banke, a trebao bi upravo suprotno, većinu radnog vremena stajati ispred nje jer ima pregled, može primijetiti eventualno sumnjive osobe, a kako je riječ o javnom prostoru s mnogo svjedoka pljačkaši će se daleko teže odlučiti na obračun ispred banke nego u njoj.
