Privremeno zakrpan spor u vezi s porezom na bogate ponovno se razbuktao. Odluka o ‘Bushevim olakšicama’ za bogate vrijednima čak 3,3 bilijuna dolara u sljedećih deset godina prebačena je ljetos na posebni kongresni odbor, koji je ovog tjedna objavio da dogovora nema. Novi je to udar na američki proračun i time nova prijetnja svjetskoj ekonomiji.
Kao što se moglo pretpostaviti još prije nekoliko mjeseci, kada je kriza dizanja američkog plafona zaduživanja dosegla svoj mlaki završetak uglavnom ocijenjen kao čisti politički poraz predsjednika Baracka Obame, odgađanje neslaganja došlo je na naplatu. Da podsjetimo, mjesecima su se demokrati i republikanci natezali u vezi s povećanjem zakonskog ograničenja za zaduživanje Amerike (bio je potreban obostran prijedlog pa se krenulo u političku trgovinu), a početkom kolovoza u zadnji čas prije neizbježnog postupnog zatvaranja nekih javnih usluga u Americi bio je postignut dogovor. Već je tada bilo jasno da je riječ o zakrpi kojom se odgađa moguća katastrofa, a bilo je i očito da je predsjednik Obama popustio republikancima izrazito nenaklonjenim bilo kakvom kompromisu, odlučivši iz dogovora o rezanju javne potrošnje maknuti svoj zahtjev za ukidanje poreznih olakšica za bogate vrijednih bilijun dolara. Umjesto toga odluka je vješto prebačena na zajednički kongresni odbor koji je trebao dogovoriti daljnje rezove u državnom proračunu vrijedne oko 1,2 bilijun dolara tijekom deset godina, ali gle čuda, u tri mjeseca nisu se uspjeli dogovoriti komu bi trebalo uzeti, pa je odbor nakon isteka predviđenog roka objavio 21. studenog da sporazum nije postignut.
Ovaj neuspjeh uzbunio je tržišta i probudio strahove u vezi s donošenjem novih ekonomskih poticaja za američku ekonomiju u sljedećoj godini, kao strah od mogućnosti obustavljanja nekih javnih usluga već sljedećih mjeseci. Obama svakako želi progurati novi zakon o zapošljavanju kojim bi bile produljene naknade i porezne olakšice za zapošljavanje, što se već smatra ekvivalentnim novom paketu poticaja, no nakon najnovijeg razilaženja i to je u pitanju. U zajedničkoj izjavi republikanac Jeb Hensarling i demokrat Patty Murray poručili su da se nisu uspjeli dogovoriti, ali da Americi doista treba neko rješenje: ‘Unatoč nemogućnosti nadilaženja ozbiljnih neslaganja u odboru, ovaj proces završavamo ujedinjeni u uvjerenju da se nacionalnom fiskalnom krizom treba pozabaviti i da to ne možemo prepustiti sljedećoj generaciji’. Naravno, odmah je nastavljeno prepucavanje prigušeno u proteklom nekoliko mjeseci. Obama je sazvao konferenciju za medije na kojoj je okrivio drugu stranu za neuspjeh zbog odbijanja razuma i kompromisa. – Oni jednostavno ne žele odstupiti od svojih pregovaračkih pozicija. I dosad to odbijanje ostaje glavni kamen spoticanja zbog kojeg Kongres nije postigao dogovor o daljnjem smanjenju deficita – rekao je predsjednik. No optužbe su krenule i prema njemu, najviše zbog činjenice da nije uopće komunicirao s odborom tijekom svoje desetodnevne turneje po Havajima i Aziji, za razliku od prošle runde hrvanja kada je bio osobno vrlo angažiran na postizanju dogovora. Ovaj izostanak interesa za rad odbora neki su protumačili kao reakciju na unaprijed propale razgovore s obzirom na to da su republikanci odavno najavili kako neće dopustiti dizanje poreza.
Izjava iz drugog tabora mnogo je jasnije sugerirala u čemu je problem. Republikanci su, naime, ustvrdili da je problem u demokratima jer ne žele pristati ni na kakav program smanjenja deficita koji ne bi uključivao povećanje poreza za bilijun dolara. Drugim riječima, sporne su ‘Busheve olakšice’ za bogate vrijedne čak 3,3 bilijuna dolara za razdoblje od sljedećih deset godina. Naravno, republikanci moraju biti magloviti kad je to u pitanju pa svoje inzistiranje na produljenju spornih olakšica nazivaju nešto apstraktnije, ‘podizanjem poreza koji uništavaju zaposlenost’. Kako je Obama prvu bitku već izgubio i uspio spasiti obraz ovakvim taktičkim odgađanjem, jasno je da sada ne smije popustiti, što dodatno komplicira vrlo nezgodnu situaciju. Tako je već najavio da za kaznu neće dopustiti nikakvo otkazivanje automatskih proračunskih rezova u području vojnog i nacionalnog proračuna vrijednih 1,2 bilijuna dolara u sljedećih deset godina koji bi trebali stupiti na snagu 2013. Tako bi Pentagon trebao ostati bez dodatnih 600 milijardi dolara početkom 2013., a preostalih 600 milijardi bit će uzeto iz sustava zdravstvene skrbi i od niza državnih agencija. Ovi automatski ‘okidači’ dogovoreni su upravo zato da bi zadržali obje strane za stolom jer podjednako pogadaju područja od interesa republikanaca, kao i demokrata, no očito nisu poslužili svrsi. Ipak, republikanci imaju puno više izgubitih zato što uz 600 milijardi za vojsku ostaju u svakom slučaju bez olakšica za bogate koje Obama neće produljiti, a vrijedile bi 3,3 bilijuna dolara u idućih deset godina. Republikanci ih žele produljiti za sve Amerikance, kao zakrpu za svoju zaštitu bogatih, s čime se demokrati slažu, samo bi oni iz te jednadžbe izbacili bogate Amerikance.
