MUNGOS

Nadam se da će situacija dogodine biti bolja, s više sredstava, a to znači i više posla za tvrtke koje rade s pola kapaciteta. Netko bez ikakvih referencija može zapošliti pet ljudi i dobiti unosan posao jer je ponudio dvije i pol kune po metru četvornome. Tri mjeseca nismo htjeli raditi zbog najnižih cijena na svijetu. Mungos radi po višoj cijeni i poslove dobiva direktnim pogodbama. Iako je u prednosti pred konkurencijom jer posjeduje najviše strojeva za razminiranje koje im ustupa majka-tvrtka Dok-ing i ona će ove godine poslovati s gubitkom.

Direktor Josip Tuličić procjenjuje da bi se gubici mogli kretati između tri i četiri milijuna kuna, a bruto prihod mu se s 40 do 50 milijuna kuna prijašnjih godina smanjio na 30. Tuličić za situaciju krivi najodgovornije u lancu: državu i HCR koji ne osiguravaju dovoljno novca za razminiranje i dopuštaju da se uistinu svatko može baviti poslovima razminiranja. Iako smo najjača tvrtka svatko nam na tržištu može biti konkurencija, što je nevideno u svijetu – ističe Tuličić.

Sustav, naime, dopušta da netko, bez ikakvih referencija, otvori tvrtku, zapošli pet ljudi i dobiše unosan posao na natječaju jer je ponudio dvije i pol kune po metru četvornome, a HCR zanima samo najniža cijena, pojašnjava Tuličić. Naravno da takav ne ispunjava svoje obveze ni prema državi ni prema radnicima, već na prosto pokupi novac, zatvori tvrtku, otvori novu i uredno se prijavi na novi natječaj HCR-a! Od 31 registrirane tvrtke možda ih je desetak ozbiljnih koje kvalitetno rade i ispunjavaju svoje obveze, upozorava Tuličić.

Nelojalna konkurencija ozbiljno je srušila cijenu razminiranja koja je u jednom trenutku ove godine uistinu pala na dvije i pol kune po metru četvornome, što je ozbiljno potreslo tržište i ugrozilo sve ozbiljne tvrtke. Tuličić jedini izlaz vidi u nastupu na inozemnim tržištima. Dosad su u poslovima ručnog razminiranja radili u BiH, Srbiji, Grčkoj, trenutačno rade u Kazahstanu, a planiraju i proboj na tržišta Iraka, Libije, Angole i Saudijске Arabije.

Kad je riječ o strojnom razminiranju prisutni su svugdje u svijetu; od Azije preko Afrike do Južne Amerike. Svjetskim tržištem razminiranja dominiraju Amerikanci, Englezi i Nijemci koji nisu ni blizu po stručnosti, znanju i iskustvu hrvatskim tvrtkama, tvrdi Tuličić, no iza njih stoji ozbiljna država. Naime, kao pojedinac bez podrške države i njezine diplomacije teško se probiti na strana tržišta.

Istraživač u tri kvartala bilježi gubitak od milijun i 400 tisuća kuna. Vlasnik Vladimir Franjić za kaos na tržištu također krivi nelojalnu konkurenciju i sustav koji to dopušta. Izlaz vidi u proizvodnji strojeva za razminiranje koja je već počela, u njihovu izvozu i izlasku na strano tržište. Otvorili su podružnicu u Bagdadu i u Iraku će nastupati zajedno s tvrtkom Dok-ing razminiranje.

MKA-Deming ove je godine imao 50 posto manje poslova nego prošle godine. Direktor Željko Kavran ističe da tri mjeseca nisu htjeli raditi zbog bezobojno niskih cijena razminiranja koje su, kaže, najniže na svijetu. Prvih deset mjeseci bilježi gubitak od 1,6 milijuna kuna. Napominje da su prevareni i od države jer su tvrtke pripremaju kapacitete za 500 milijuna kuna na godinu koliko je, tvrdi, trebalo osigurati prema nacionalnom planu.

No, s obzirom na to da se taj plan ne poštuje, trenutačni kapaciteti su preveliki i nema dovoljno posla, a i ono malo im ‘kradu’ već spomenute sumnjive tvrtke. I tvrtka Mungos je nelojalna konkurencija jer radi po višoj cijeni i poslove dobiva direktnim pogodbama, napominje Kavran. Sa svojom tvrtkom također planira izaći na strana tržišta; trenutačno ima tri tendera u Turskoj, a najmjerava se udružiti s ostalim hrvatskim tvrtkama kako bi si olakšao proboj.

Za razliku od ostalih sugovornika, Kavran je optimist glede stanja na domaćem tržištu razminiranja. Nada se da će država shvatiti kako je razminiranje čista investicija koja se trenutačno vraća, posebice kad se razminiraju goleme poljoprivredne površine. Napominje da zbog miniranosti šumskih dobara samo Hrvatske šume na godinu izgube oko 30 milijuna eura.