Home / Tvrtke i tržišta / Slogan prolazi, a koji ne…

Slogan prolazi, a koji ne…

Prije smo imali jednu šansu poslati objavu, staviti nekakav naslov i reći ‘što se ufatilo, ufatilo se’, ali danas ako stavimo pet verzija neke objave koju želimo proširiti preko onlinea viđimo koja najbolje prolazi, drugi dan puštamo samo nju, samo nju forsiramo jer smo shvatili koja je poruka prošla. Možemo dakle testirati i provjeravati, i to u realnom vremenu. Ja ne patim zbog toga što mi mediji zatvaraju prostor jer se otvara stotinu drugih pričaka. Problem je u tome što to klijenti još ne razumiju.

  • Koliko su klijenti spremni, naročito srednje i manje kompanije, prilagoditi svoje poslovanje i asortiman proizvoda? Čulić Fischer: – Neki dan su me nazvali iz jedne takve kompanije i rekli da imaju nešto potencijalno kritično i dodali da im nije važno što pišu novine, već to što se zbiva na društvenim mrežama. Ja sam pala sa stolca jer nisam mogla vjerovati da su, od kada smo se zadnji put čuli, u smislu razmišljanja prešli svjetlosne godine. Ipak, na kraju se ispostavilo da ustvari nisu, već se pokrenula nekakva peticija protiv nečega, netko je o tome pričao online i oni su mislili da je to nešto važno, jer o tome danas svi pričaju. Da su napravili ozbiljnu analizu, shvatili bi da je ta konkretna konverzacija nevažna. Dakle, jedna je stvar trend, a druga stvarno usvajanje, razumijevanje i promjena ponašanja u skladu s tim što se događa. To ne mora nužno biti tako radikalna promjena proizvoda jer to si može dopustiti vrlo malo kompanija, u kompanijama mora doći do stvarne promjene u razmišljanju. Na internetu dobivate barem nekakvu komunikaciju za znatno manji budžet nego onaj na televiziji i u tisku. Zamka je u tome da sve to lijepo izgleda, posebno kad računate dobiveno u odnosu na uloženo (ROI), ali zamka je u tome da još ne možete imati veliku, važnu kampanju koja mijenja svijest ako nemate oglašavanje, i to na mainstream mediju. E sad, u kojoj ste niši – jeste li dermatološka poliklinika pa vam možda ne treba jaki brend i sve ono što ide s njim, ili ste iz branše u kojoj vam je to nužno potrebno – o tom se pitanju može razgovarati. Mislim da općenito to u velikim kompanijama, brendovima, mass marketu još nije moguće bez oglašavanja.

  • A propoz veličine kompanija, čini mi se, barem koliko sam prisutna na Fejsu, da su veliki otvoreni za to? Dešković: – Mislim da se u zadnjih godinama dana dogodio konačno kvantni skok – to se vidi po oglasima za posao, koliko se traže community manageri, stručnjaci za digitalne komunikacije. Iz iskustva rada u velikoj kompaniji mogu reći da se u korporacijama često ne žele priznati rezultati istraživanja tržišta ako su neočekivani. Vjerujem da je isto takva situacija s društvenim mrežama koje su donekle također podaci iz domene istraživanja tržišta. Uvijek će se naći razlog zašto to nije prava povratna informacija – npr. zato što ljudi koji su online nisu naši stvarni potrošači – oni su pobunjenici, drugačijeg profila i ne predstavljaju naše stvarne potrošače. To je kada netko zapravo ne želi pogledati u ogledalo i tu vjerojatno leži dio problema koji će se sam po sebi početi rješavati porastom konkurentnosti koju do sada nismo imali na tržištu.

Macan: – Iako je to prije iznimka nego pravilo, dvije Kraševe kampanje nisu koristile mainstream. Sada su ‘Životinjsko carstvo Dinosauri’ koristili nešto televizije, ali obično životinjsko carstvo, recimo, inicijalno nije napravilo ništa u smislu oglašavanja, a imali su izvanredne rezultate na prodaju. Postojala je jedino online aplikacija koja je podsjetila zajednicu da postoji životinjsko carstvo ako ste slučajno na njega zaboravili. Već za drugu priču morali su koristiti kombinaciju s oglašavanjem.

Čulić Fischer: – Životinjsko carstvo je do sada jedina kampanja koja je imala takav efekt.

Macan: – To je dobar primjer toga što se mora napraviti. Da bi napravio ‘revival’ radiš iskorak u tehnologiji, digitaliziraš stari brend. Kako? Oni su se prebacili na društvene mreže, web, igraonicu i stvorili virtualne dinosaure. Morali su to reći na televiziji da bi imali impact, ali smo iz svega toga uspjeli dobiti dobar PR. Ljudi su to pratili i pisali. Oni koji promišljaju o proizvodima moraju se donekle prilagođavati publici. Njima je publika pobjegla na digitalu: mladi su online, njihovi mladi roditelji su manje više online i onda se njima prilagođavaš. Mi možemo privući te buntovnike, a sve su više zastupljene i sve dobne skupine. Ljudi se javljaju i važno je da im se priđe. Zuckerbeg je to vrlo dobro definirao. On kaže: ‘Zajednice već postoje, omogućite im da rade ono što bi inače radili’. Mi imamo zajednice svojih potrošača. Svaki naš klijent i tvrtka vole te proizvode, emocionalno su vezani uz njih. Mi tu zajednicu povezujemo, a zatim joj omogućujemo da radi ono što je inače radila, tj. uživala u brendu, tj. potičemo ju da aktivnije sudjeluje u životu. To je bit društvenih mreža. Problem je kod medija danas da sve gledaju kao reklamu, ne razmišljaju mogu li informacije o nekom novom cool proizvodu biti zanimljive i njihovoj zajednici. Tako vam se dogodi da imate novi proizvod koji je cool, super, dobar i vidi se da ga ljudi guglaju, a nitko iz novina neće objaviti niti riječ o njemu. Kažu, promo je, morate platiti za njega. Zašto ne razmišljaju da daju korisnu informaciju svojoj zajednici.

  • Čulić Fischer: – Mora se stvoriti kritična masa interesa na društvenim medijima da bi se to onda prevelo u mainstream medij, a to se povremeno i događa. Mislim da Južniji list svako toliko navodi što se dogodilo na Facebooku, a da ne kažem celebrity-magazini koji špijunažu i prepisuju što je tko kome napisao na ‘wallu’. Taj trend neosporno postoji. Mi kao komuniktaori moramo procijeniti koliko je neki proizvod primijeren jednom ili drugom mediju bez obzira na to s kim taj medij u konačnici komunicira. Do 2013. će Facebook u SAD-u probiti oglašne budžete, imati najviše budžeta online. Ali bitno je da mi procijenimo koja se vijest i koja vrsta komunikacije može proširiti na koji medij. Mi sad imamo više medija nego što smo ih imali prije. Sad je pitanje hoćemo li uspjeti objasniti klijentu da je 17 ‘shareanih’ vijesti na portalima jednako vrijedno za taj brend, kompaniju, kao i stranica u…