Hrvatska je postala slijepo crijevo na regionalnoj IT sceni

Prema našim posljednjim projekcijama iz travnja ove godine predvidjeli smo da će IT potrošnja u zemlji ove godine neznatno pasti, odnosno stagnirati. Govorimo o veličini IT tržišta od 1,05 milijardi dolara, što je otprilike razina IT izdataka koju smo zabilježili 2006. godine. Predvidjeli smo da će se IT potražnja prilagoditi očekivanoj stagnaciji, a da će dodatno ograničenje biti parlamentarni izbori predviđeni za kraj godine. S druge strane kao glavne pokretače vidimo nemogućnost glavnih investitora u IT da treću godinu zaredom odgađaju svoje investicije kao i projekte u pružanju usluga privatnom i javnom oblaku. Koliko smo u našim prognozama bili uspješni, testiramo ovih dana i za nešto manje od mjesec dana izaći ćemo s najnovijim prognozama.

Očekujemo da će ove godine biti malo veći pad isporuke osobnih računala i pisača, odnosno hardvera općenito, ali s izuzetkom uređaja smartphone koji će zabilježiti snažan porast. Dinamika isporuka softvera i IT usluge bit će malo iznad nule.

Cloud potrošnja u Hrvatskoj je u povojima. Cloud tržište u širem smislu, u 2010. godini, koje uključuje naknade za IT usluge pružene na cloud načelu kao i investicije u javna i privatna cloud rješenja procijenili smo na iznos od 68 milijuna kuna. Od toga na vrijednost IT usluga pruženih javnim oblakom otpada 18 milijuna kuna. Sa stajališta ukupne IT potrošnje riječ je o marginalnim iznosima. No taj će segment IT tržišta zasigurno najbrže rasti u godinama koje slijede.

Razlog usvajanja cloud ekonomije kao i svake tehnološke promjene je ekonomski. Riječ je o ekonomiji razmjera. Objedinjavanje potražnje za procesorskom snagom i kapacitetima za pohranu podataka u virtualiziranoj okolini smanjuje trošak po poslužitelju, a i trošak aplikacija po korisniku. Osim toga potreba za ‘ex ante’ IT investicijom zamjenjuje se plaćanjem mjesečne naknade, a konačno IT postaje neka tuđa briga. To su razlozi zbog kojih je cloud naša sudbina. U Hrvatskoj je dodatni činitelj recesija. Ušteda je u recesiji neminovnost, a cloud je ušteda. Zato bi taj koncept trebao naići na otvorena vrata. Međutim tome baš nije tako. Dubina krize i problemi vezani uz nju za najveći su broj potencijalnih korisnika cloud usluga toliki da su prioriteti posve drugi. IT pritom ne pada napamet, cloud još manje. No, usvajanje clouda uvelike će ovisiti i o širini i kvaliteti ponude i posebno odgovarajućem marketingu.

Postojeća ponuda javnih usluga ‘cloud’ uključuje desetak poduzeća. Neki od tih hrabrih pionira su Span (Digitalni ured, storage usluge), Login sustavi (ERP), O4B – Mobitel poslovne usluge (kolaboracijski alati), MIT Software (CRM), Spin Informatica (ERP), a tu je i ponuda usluga koje pružaju telekomunikacijski operatori HT i VIPnet te Megatrend.

Priča o konsolidaciji vuče se već niz godina, ali se malo toga stvarno događa. HT je kupio Combis, okrupnio se In2, prerastavši u relativno veću sofversku kompaniju, te Asseco koji je objedinio tri lokalna srednja IT poduzeća. I to bi uglavnom bilo to. I dalje je koncentracija vodećih informatičkih poduzeća s obzirom na prihod vrlo niska; tržišni udjel prvih pet pružatelja IT usluga u zemlji zajedno jedva premašuje 30 posto. Uzroci tome mogli bi se tražiti u malome domaćem tržištu i projektima koji jednostavno ne traže velike igrače. A na svjetsko tržište, na kojem se ne može nastupiti ispod 500 zaposlenih, nikad se nije ni pomišljalo. Odgovor na pitanje zašto nije odveo bi nas u vode strategije razvoja zemlje, industrijske politike, tečaja kune, fiskalnog opterećenja poslovanja, institucionalnih prepreka itd. Dakle, u takvim okvirima ne vidim neke veće pokretače konsolidacije. Za globalne IT igrače smo premalo tržište, a za to tržište lokalni su šampioni dovoljno veliki. Jedino bi mogao porasti udjel već prisutnih, odnosno pojaviti se novi srednjouropski igrači.

Općenito izgledi naših IT poduzeća, lokalnih šampiona u konkurentskoj utakmici u regiji su znatni jer je riječ o predstavnicima najjače IT industriji u susjedstvu. Međutim problem je u tome što je IT potrošnja u regiji, uz izuzetak Srbije, vrlo mala pa je ukupno potencijalno tržište skromno. Stoga je pitanje koliko se tu može tražiti nadomjestak za smanjenu potražnju u zemlji. Dok nije bilo krize hrvatska IT industrija nije razmišljala o izvozu, a sada preusko gleda samo na regiju. Treba ići na šire područje Jugoslovenske Europe i Bliskog istoka, ali i u Zapadnu Europu.

Jednostavno bi morala prepoznati IT odnosno ICT kao industriju koja generira društveni proizvod i zapošljava ljude i onda utvrditi ciljeve i definirati kako ih namjerava ostvariti. Primjerice IT potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj je sada negdje na razini 30 posto prosjeka EU27. Želimo li dosegnuti 50 ili 75 posto tog prosjeka? U kojem razdoblju? Koje su nam stope rasta za to potrebne? Kako ih ostvariti? Koliko ljudi imamo za to, a koliko ih treba školovati? Što treba uložiti? Hoćemo li izvoziti IT usluge? Kako to poticati? Kakva je pritom uloga države, akademskih zajednica, strukovnih udruženja? Sve to treba osmisliti, staviti na papir i dati Ministarstvu gospodarstva da stvori poticajno okruženje kako bi se ti ciljevi ostvarili. Koliki je doprinos IT industrije u Hrvatskoj može se saznati na osnovi broja zaposlenih koliko ih je sada, i to samo u IT organizacijama bez korisnika, dakle oko 13 tisuća, što je više nego u brodogradnji. Kad bi se tome pridodao broj zaposlenih u korisničkim tvrtkama on bi još znatno narastao jer je kod nas apsurdna situacija da su najveće IT tvrtke prema broju zaposlenih u bankama i telekomima, pa tako primjerice Zaba i HT zapošljavaju po 400 IT profesionalaca, PBZ 350 i sl. Hrvatska je propustila velike prilike da privuče razvojne i edukacijske centre za globalne kompanije.

Globalno IT tržište je nakon pada od četiri posto u 2009. lani poraslo približno devet posto čime je premašena razina IT potrošnje iz prekrizne 2008. godine. Najnovije projekcije za ovu godinu govore o daljnjem rastu IT izdataka od približno šest posto. Otprilike takav rast očekuje se i u 2012., iako bi daljnje zaostravanje globalne konjunkture moglo sniziti navedene projekcije. Glavni izvor rasta globalnog IT tržišta su BRIC zemlje, kod kojih su godišnje stope rasta IT izdataka redovito iznad deset, a nerijetko i iznad 20 posto na godinu.

Sloveniju je također pogodila kriza, ali ona mnogo snažnije podupire i potiče svoju industriju u izvozu. U BiH je teško stanje i nesređeno tržište, a najaktivnije su Makedonija i Albanija. Makedonija, primjerice, ima Ministarstvo informatizacije dok Hrvatska ima jedan ured bez budžeta. Srbija je sada u velikoj ekspanziji, tamo su mnogo veća ulaganja i mnogo uspješnije privlači velike vendore. Hrvatska je postala slijepe crijevo jer se svi brže oporavljaju. Mi bismo sada trebali rasti barem 15 posto tijekom nekoliko godina jer smo, grubo rečeno, u IT-u tijekom posljednje tri godine izgubili približno 20 milijardi kuna, a i sada se još vrtimo na razini iz 2006. godine.

Riječ je o novom obliku isporuke IT usluga, inovaciji koja iz temelja mijenja dosadašnju IT paradigmu. Za njeno usvajanje presudna je kritična masa kvalitetne i dobro usmjerene ponude. U tom smislu ponuda HT-a, koji se ozbiljno spremi za iskorak na ovo tržište, svakako je važna.