Roditelji najviše traže brendove, kojih Hrvatska već sad ima dovoljno za razvoj žestoke konkurencije: Bambi, Froddo (Ivančica), Peko, Ciciban… Tržište dječje obuće procjenjuje se na 300-tinjak milijuna kuna na godinu.
Uza spomenute proizvođače koji dijele najveći dio kolača u igri su distributeri te maloprodajni i veleprodajni lanci. No gledajući rang kvalitete dječjih cipela čiju ponudu kupci najčešće kupuju, izravna su konkurencija Bambi, Froddo (Ivančica), Peko te Ciciban, koji ‘zbog organizacijskih promjena’ nije mogao poslati tražene podatke. Riječ je o kućama koje se sve više okreću i poslovanju s brendiranom obućom po prihvatljivoj cijeni. Boris Šušković, direktor Wulfporta, kaže da je, zapravo, riječ o logičnoj pojavii, jer je brend jamstvo kvalitete i njime se naglašava pripadnost socijalnoj skupini.
- Tržište dječje obuće razvija se u brendovskom smjeru. Budući da industrija brendirane obuće u Hrvatskoj nema dugogodišnji kontinuitet, svakako ne dulji od 15 godina, danas je naraštaj tadašnje mladeži u ulozi roditelja. To je osnovni razlog zbog kojeg se povećava ponuda i potražnja za brendiranim obućom – kaže direktor Wulfporta, tvrtke koja je tek ove sezone ušla u tu nišu. Već je u rujnu prodaja dječje obuće postigla 18-postotni udjel u asortimanu.
Kad je riječ o brendiranju, među domaćim proizvođačima prednjači Bambi koji je potrajao 2010. počeo su rađavati s hrvatskim dizajnerima. Proizvodi dječju obuću isključivo od prirodnih materijala i danas zauzima gotovo 10 posto tržišta. Svake godine ponudi 200-tinjak novih modela od broja 18 do 38. Osim 30-ak trgovina u Hrvatskoj ima dvije vlastite prodavaonice u Srbiji te tri u Sloveniji.
- Iako smo se u krizi više okrenuli izvozu i uvođenju novih proizvoda, velikim ulaganjima uspjeli smo zadržati prihod, pa i povećati broj zaposlenih. Ipak, u vlastitoj maloprodaji prodajemo više pari obuće po manjoj maloprodajnoj cijeni zbog sve većeg sniženja, a troškovi su nam jed-
Bućarske kuće, među kojima su i najpoznatiji proizvođači Ivančica, Bambi, Borovo, ni same ne znaju koliki im je udjel na tržištu dječje obuće. Drugi samouvjereno izbacuju procjene. Situaciju dodatno komplicira nepoznata količina uvoza dječjih cipela i njihova prodaja te podatak da nitko već godinama ne analizira tu tržišnu nišu. Sve se svodi na procjene, od kojih je jedna, tvrde insajderi, da će ukupno tržište dječje obuće u Hrvatskoj rasti. Posljednja statistika iz 2009. kaže da je bilo 677 tisuća djece u dobi do 14 godina. Prosječan par dječje obuće stoji između 200 i 250 kuna i po sezoni se kupuje najmanje jedan. Prema toj računici tržište bi moglo vrijediti 300-tinjak milijuna kuna.
