Mala deprecijacija kune u odnosu na euro ohrabri izvoznike. Bez smislene gospodarske strategije poticanja izvoza ta mala tečajna prednost brzo će se istopiti. Predviđanja govore da će u prvom polugodištu iduće godine kuna ponovno ojačati.
Isto će tako prema njihovim predviđanjima u prvoj polovini iduće godine za izvoznike biti nepovoljniji odnos između kune i švicarskog franka, koji će u prosjeku biti 5,87, a u prvoj polovini ove godine bio je poticajnih 6,05. Jedino će biti povoljniji izvoz na dolarska tržišta jer se predviđa da će prosječni kurs dolara tečaj biti 5,56 za razliku od prve polovine godine, kad je bio 5,25. U listopadu političari su se izvozom bavili malo više nego obično, no riječ je samo o tome da je izvoz dobio istaknuto mjesto u predizbornim gospodarskim programima svih većih političkih stranaka. U javnim istupima političara pak, kao i uvijek, izvozničke teme posve su marginalizirane.
<p-Sad, uoči parlamentarnih izbora, nastavka globalne financijske krize i velikih planova štednje država EU i šire, pravo je vrijeme za promjene i stvaranje takozvanoga nacionalnog izvoznog sustava kao platforme i uvjeta za rast izvoza u budućnosti. Kao prvi korak u tom smjeru nameće se potreba za kratkom i jasnom, ali preciznom i artikuliranom nacionalnom strategijom razvoja u sljedećih pet godina. Takva strategija trebala bi odrediti tri sektora, odnosno industrije, u kojima Hrvatska uočava svoju konkurentska prednost i razvoj vlastitog gospodarstva u zemlji, ali i u kontekstu globalnih tržišta. Jedan od tih sektora vjerojatno bi bio turizam, vrijedno je razmisliti i o poljoprivredi i sektoru IT-a, ali zasigurno to ne bi trebala biti brodogradnja – smatra Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga.