Home / Financije / AGROLAGUNINI MASLINICI U BROJKAMA

AGROLAGUNINI MASLINICI U BROJKAMA

Maslinarstvo je ozbiljan i zahtjevan posao. Dva su načina na koja se u maslinarstvu može doći do prihoda od 90 kuna po jedinici nečega. Da bi došao do prihoda od 90 kuna za litru djevičanskoga maslinova ulja, morate imati zemlju, posaditi na njoj maslinu, čuvati je od štetnika, štititi je od mraza, osigurati joj vodu u sušnom razdoblju, rezati je, obrati je, preraditi je u ulje, napuniti ga u dizajnirane boce, uložiti mnogo novca u marketing, staviti ulje na polici trgovina. S druge strane strani turisti koji su ovog listopada boravili na odmoru u Istri rado plaćali 90-ak kuna za poludnevni izlet na branje maslina u najvećem hrvatskom masliniku, onom Agrolaguninu u Červaru pokraj Poreča.

Dok su prošlog petka oko podneva dva autobusa puna austrijskih turista, zadovoljnih što su ubrali 50-ak kilograma masline, osladili se fritualama, sirom i vinom te još zaplesali polku uz glazbu lokalnog dua (harmonika i truba), odlazila iz Červara, na drugom su kraju maslinika plodove ubirali strojevi. Stroj za branje masline vozilo je slično traktoru, nadograđeno nekom vrstom krila koja se skuplja i šire. Kad se približi stablu, stroj raširi krila koja ga obgrle, protrese stablo i masline padnu u krilo. Cijeli taj postupak po jednom stablu ne traje dulje od minute. No čak i Agrolaguna raspolaže samo s dva takva stroja, zbog čega je za ovogodišnju berbu masline trebalo angažirati i 180 ljudi.

Prije tranzicije bila je najveća poljoprivredna tvrtka u Istri, a u posljednjih je 20-ak godina prošla sličan put kao neki drugi veliki poljoprivredni sustavi diljem zemlje. U najkraćem, to znači da je 15-ak godina sustavno propadala sve dok je 2004., kad to više nitko drugi nije htio, nije kupio Agrokor. Tada počinje njezin ponovni uspon i povratak na položaj najvećeg i najvažnijeg istarskog proizvođača hrane. U proteklih sedam godina doslovno se sve promijenilo zahvaljujući investicijama od 20-ak milijuna eura u dugogodišnje nasade, tehnologiju i obrtni kapital. S pomoću tog novca i mladih visokstruktnih zaposlenika već prekrižena kompanija ponovno se vratila na vrh.

Glavnina je Agrolagunina poslovanja vinogradarstvo, tu su još stočarstvo i povrtlarstvo, a maslinarstvo u prihodima sudjeluje s 10-ak posto. No budući da je godišnja potrošnja maslinova ulja u Hrvatskoj jedva litra i pol po stanovniku, što je tri puta manje od prosjeka Europske unije (koji, naravno, dižu mediteranske zemlje), upravo maslinarstvo ima najveći potencijal za rast.

Agrolaguna je maslinike počela saditi 60-ih godina u sklopu projekta Ujedinjenih naroda, zbog čega su u njima i danas najzastupljenije talijanske sorte leccino, pendolino i ascolana te francuska sorta picholine. Svaka od njih ima specifičan okus, miris i intenzitet, tako da se ulja, jednako kao vino, mogu kombinirati uz različita jela. U novije vrijeme zasađene su i domaće sorte, istarska buža i bjelica. Kompanija na površini od 217 hektara ima šest maslinika na kojima je zasađeno 65 tisuća stabala masline. Masline se beru od početka listopada do sredine studenoga, što ovisi o sorti i zrelosti. U branju iznimno je važno da se beru samo zdravi plodovi, koji se prepoznaju po prošaranosti. Ove godine berba maslina uvrštena je i u turističku ponudu. Tijekom listopada kroz maslinike je tako prošlo više od tisuću turista, uglavnom Austrijanaca i Nijemaca. Uvođenje berbe maslina u turističku ponudu rezultiralo je također privlačenjem specifičnih posjetitelja. Prošle su subote, primjerice, zaposlenici Raiffeisen banke došli u maslinike na ‘team building’.

Dario Paulišić, voditelj Maslinarstva u Agrolaguni, kaže da se svaki dan ubere otprilike 45 tona masline. Za razliku od maslinika u južnijim dijelovima Hrvatske, ove će godine u Agrolaguninim maslinicima berba biti 20-ak posto bolja nego lani, odnosno 10-ak posto bolja od prosječnih godina. Prošle je godine urod bio slabiji zbog mrazova, ali ove je godine proleće bilo blagonaklono; sa štetnicima i sušom u Agrolaguni se uspješno nose sami. Štetnici su se uklonili primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera.

Masline se preradjuju hladnim postupkom kojim se dobiva ekstradjevičansko maslinovo ulje s udjelom slobodnih masnih kiseline od 0,08 do 0,2 posto. Za vrhunsku kvalitetu maslinova ulja potrebni su zdrav i kvalitetan plod, ručna berba, hladan postupak prerade u roku od 24 sata, čuvanje ulja u bačvama od inoks bez zraka na temperaturi od 18 Celzijevih stupnjeva te punjenje u boce pod najstrožim tehnološkim uvjetima. Hrvatsko tržište maslinova ulja procjenjuje se na 1375 tona na godinu, od kojih na ekstra djevičansko otpada 70-ak posto. Budući da Agrolaguna na godinu proizvode od 100 do 130 tona ekstradjevičanskog ulja, njezin je udio na tržištu tih ulja 13-ak posto. U premium segmentu pak manje od dvije godine star Agrolagunin brend Ol Istria, kako procjenjuje Darko Kramarić, na tržištu sudjeluje s više od 80 posto. Toliko visok tržišni udjel u premium segmentu maslinovih ulja Ol Istria velikim dijelom može zahvaliti i sinergijskim učincima poslovanja u sklopu koncerna Agrokor. Naime, marketing i distribuciju Agrolaguninih maslinovih ulja preuzela je zagrebačka Zvijezda, jedino s Konzumom Agrolaguna radi izravno.

Iako je Zvijezda i sama proizvođač maslinova ulja, Kramarić je ne doživljava kao konkurenciju jer je usredotočena na dalmatinska ulja blažeg okusa. Novi Zvijezdin brend Ol Dalmatia, koji se na prvi pogled teško može razlikovati od Agrolagunina brenda Ol Istrije, možda može zbuniti potrošače, ali ne unosi pomutnju u odnose između dviju Agrokorovih kompanija.

U Istri za maslinu kažu ‘ulika’. Najveći se maslinik u zemlji prostire upravo do uvale Ulike, koja je među europskim kampistima sinonim za naturistički raj. Masline i naturisti jedni drugima ne smetaju, osim što u Agrolaguni sa žaljenjem moraju ustvrditi da su njihovi maslinici dosegnuli maksimalnu veličinu. Prostora za sadnju maslina više nemaju, što znači da neće moći pratiti rast proizvodnje maslinova ulja, stoga im preostaje fokus na premium kvalitetu. Zanimljivo, za razliku od dalmatinskih proizvođača maslinova ulja, koji za ovu godinu najavljaju 20 posto višu cijenu zbog slabijeg uroda, Kramarić ne vidi prostor za poskupljenje. Štoviše, smatra da će u idućim godinama trend biti snižavanje cijena tog ulja.