Rodne tako i ekonomsko. Ima najmanji dug po glavi stanovnika, i od 2012. plan je da će poslovati u plusu. S AAA kreditnim rejtingom i stabilnim prosječnim godišnjim rastom od 3,6 posto BDP-a, plan je na mjestu. Osim toga, Australija je među prvih pet zemalja Pacifičke regije po produktivnosti zaposlenika u agrikulturnom sektoru i u industriji (te merino ovce se ne uzgajaju same od sebe). Međutim, najveći je naglasak ipak na stvaranju društva znanja. Brža razmjena informacija, sve veći stupanj visoke obrazovanosti stanovništva i napredak u metodama prijepoza u tako velikoj zemlji uvelike su pridonijeli tom uspjehu.
U osnovi svega je zdrava struktura financijske regulative i institucija koje osiguravaju da je poslovni sektor otvoren za investicije bez ikakvih odugovlačenja. Sistem upravljanja je jasan i transparentan, a regulativa je prijateljski nastrojena prema poslovanju.
Barijere za trgovanje i investicije su niske sve od vala reformi koje je zemlja provela početkom 90-ih, dok je korporativni porez stabilno održavan na 30 posto. Politika je naglasila važnost jačanja konkurentnosti zemlje na svim poljima. Po podacima Svjetske banke, potrebna su samo dva dana da se u Australiji pokrene neki novi posao, dok je za sličan podvig u ostalim OECD zemljama potrebno barem 20 dana.
Sredinom prošlog desetljeća u Australiji je radilo osam istraživača na svakih 1000 zaposlenih. Niz organizacija unutar i izvan mjerodavnosti države igra odlučujuće uloge u istraživanju i razvoju. One uključuju 39 visokih učilišta i tisuće malih, privatnih poduzeća u svim industrijama. Jedna od najvažnijih organizacija je CSIRO (Commonwealth Scientific and Industrial Research Organisation), koja zapošljava oko 6500 djelatnika smještenih na 50-ak lokacija diljem Australije i inozemstva. Njihova istraživanja obuhvaćaju agrikulturu, informacijske tehnologije, proizvodnju, zdravstvo, održivu energiju, klimatske promjene, rude i minerale, te okoliš i klimu.
Narednim javnim nadmetanjima. Tu je riječ o najviše pet posto godišnje proizvodnje trupaca, uglavnom drvnih sortimenata za koje domaće tvrtke nisu zainteresirane, ili ih ne mogu kupiti. HŠ ne izvozi drvo, a gdje pak završe na nadmetanju kupljeni trupci, ne trebamo i ne možemo kontrolirati. Ni za kakve napade nema temelja.
Kako je to utjecalo na prihode koji su prošle godine bili 2,3 milijarde kuna? Do rujna su bili veći za 150 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pa i na kraju godine očekujemo veće prihode. No još su važniji rashodi. Dio smo smanjili, što se vidi u dosadašnjem poslovanju jer je dobit do rujna bila 35 milijuna kuna, a podsjećam vas na to da smo cijelu recesiju 2010. završili s 23 milijuna kuna dobiti. Smanjili smo broj zaposlenih zbrinuvši 300 radnika koji su se za to dobrovoljno javili.
Neki vas optužuju da su rezultati trebali biti i bolji, ali da je nacionalna inventura šumskog bogatstva pokazala da nedostaje 1,8 milijuna kubika. Naše su metode mjerenja dokazane i vrlo su precizne i vjerodostojne, a nacionalne se inventure inače provode na temelju uzoraka. Budući da su se podaci o posjećenim stablima skupljali na primjernim površinama, pogreška na samo jednome posjećenom stablu može prouzročiti veliku ukupnu pogrešku. Moram napomenuti da su u inventuru uključene i šume svih nacionalnih parkova, parkova prirode, šume kojima gospodare i drugi subjekti itd. Dakle, državne šume kojima gospodari HŠ samo su komponenta inventure. Uostalom, razliku od 1,8 milijuna prostornih metara ne može se skriti jer je riječ o više od 80.000 kamiona drvnog materijala!
