Hrvatska ima velik potencijal za preuzimanje vodstva u razvoju ‘zelenog gospodarstva’

Žarište interesa je lokalni razvoj. Sva nastojanja idu ruku pod ruku s lokalnim pripremama za pristupanje EU i naš je rad sve više usmjeren na okupljanje različitih sudionika s ciljem pripreme projektnih prijedloga za korištenje sredstava iz fondova EU. Treće područje je socijalno uključivanje gdje je svrha naših aktivnosti poboljšati pristup javnim objektima te plaćenim radnim mjestima za osobe s invaliditetom. Podržavamo i aktivnosti koje poboljšavaju pravosude.

Jesu li lokalne zajednice spremne za prijavu za korištenje sredstava koji će postati dostupna pristupanjem EU? Treba još mnogo učiniti jer u suprotnom Hrvatska riskira propuštanje velike prilike za poboljšanje životnog standarda i poticanje otvaranja novih radnih mjesta, posebice u ratom pogođenim područjima.

Kako biste ocijenili suradnju s poslovnim sektorom na programima UNDP-a? Fokus našeg angažmana u poslovnom sektoru je društveno odgovorno poslovanje. UNDP je pomagao u osnivanju mreže Global Compact 2007. u Hrvatskoj i osnovna je ideja tada bila uspostaviti platformu koja bi privatnom sektoru omogućila uključivanje u razvojna nastojanja, bilo dobrovoljnim prilozima, bilo uključivanjem načela društveno odgovornog poslovanja u vlastitu poslovnu praksu. Od tada su se u potragu za društveno odgovornim poslovanjem uključili mnogi drugi akteri, a mi više ne igramo tako istaknutu ulogu.

Iako je Global Compact dobro krenuo, gospodarska kriza je dovela do zastoja. Izvršni kadar poduzeća društveno odgovorno poslovanje često smatra luksuzom koji si ne mogu priuštiti, posebice kad su pod pritiskom rezanja troškova. No takva praksa tvrtkama može donijeti konkurentske prednosti i bodove kod potrošača na tržištu.

Globalni rejting konkurentnosti Hrvatske od 2008. stalno pada. Zaista, prema najnovijem izdanju ljestvice konkurentnosti ‘Doing Business’ Svjetske banke Hrvatska ponovno bilježi pad, sa 79. na 80. mjesto od ukupno 183 zemlje. Hrvatska je tako iza mnogih svojih susjeda u Jugoistočnoj Europi, kao i zemalja s mnogo skromnijim resursima, poput Armenije i Gruzije. To ukazuje na činjenicu da bi Hrvatska mogla mnogo učiniti na poboljšanju poslovnog okruženja i poticanju ulaganja.

Kako stvoriti preduvjeti za poboljšanje i zaustavljanje tog negativnog trenda? Institucije poput Svjetske banke i EBRD-a rutinski predlažu specifične mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i regulatornih zapreka poduzećima te ubrzavanje privatizacije državnih poduzeća. Zaštitu se i za proširenje fiskalnog prostora za investicije kroz poboljšanje ciljane socijalne potrošnje. UNDP se usredotočio na hrvatske regije, posebice one u kojima se još uvijek osjećaju posljedice rata i koje zaostaju. U suradnji s Nacionalnim vijećem za konkurentnost pripremili smo dva izvješća, 2007. i 2010., u kojima se daje rejting hrvatskih regija prema konkurentnosti. Usporedba rezultata tijekom četiri godine pokazuje da se regionalne nejednakosti ne smanjuju. To je trend koji zabrinjava. U izvješćima se preporučuje da Hrvatska pažljivo razmotri učinkovitost sadašnje teritorijalne i upravne podjele te uloži zajednički trud u obrazovanje i osposobljavanje ljudi da iskorištenje strukturne fondove EU na najbolji mogući način.

Na kojoj bi gospodarskoj grani Hrvatska trebala temeljiti svoj budući uspjeh? Ima velik potencijal za preuzimanje vodstva u razvoju ‘zelenog gospodarstva’ korištenjem prirodnih prednosti u obnovljivim izvorima energije te zauzimanjem ekološkijeg pristupa u turizmu. Rad na boljem korištenju potencijala koji zemlja ima kao provoznog koridora također se čini dobrim ulaganjem.

Je li budućnost zaista u obnovljivim izvorima energije ili je riječ samo o hitu? Obnovljivi izvori energije postaju središnjim izvorima u razvijenim ekonomijama. Čak i kad su investicije zbog krize u svim sektorima padale, ulaganja u obnovljive izvore energije rasla su i do 30 posto godišnje. Prihvaćanje obnovljivih izvora energije nije samo način da se ublaže klimatske promjene. To može biti izvor rasta stvaranjem ‘zelenih poslova’. Jedan od načina na koji radimo na tome jest i otvaranje Solarnog edukacijskog centra u Zadru u suradnji s partnerima. Ovdje se ljudi osposobljavaju u području solarne tehnologije. Ta je grana u Hrvatskoj još u povojima, ali mislimo da će ti ljudi, s razvojem tržišta, imati stvarnu prednost.

Koje su reforme potrebne da bi se riješio problem desetljeća, nepotizam i korupcija? U Hrvatskoj su korupcijski skandali postali svakodnevica. Činjenica da se u Hrvatskoj mediji svakodnevno bave korupcijom vjerojatno je dobar, a ne loš znak. To barem ukazuje na to da se problem ne skriva. Jedan od lijekova koji preporučujemo je transparentnost u svim aspektima javnih financija i nabave, smanjenje broja licenci, dozvola i inspekcijskih kontrola koje ovise o diskrecijskom prostoru pojedinaca te privatizacija imovine u državnom vlasništvu. Također, treba poticati živo istraživačko novinarstvo.

Na kojim područjima najviše osjećate u UN-u smanjenje ukupnog proračuna? Mnogi tradicionalni donatori preispituju vlastitu sposobnost daljnjeg osiguravanja izdašne financijske pomoći, a pružatelji humanitarne i razvojne pomoći pod velikim su pritiskom da do- kažu svoju efikasnost. No u zemljama s visokim i srednje visokim dohotkom kakva je Hrvatska, agencije UN-a dobivaju vrlo mala sredstva iz srednjice i većinu njih prikupljaju lokalno. To je izazov, posebice u vrijeme gospodarske krize, ali za dobru je stvar moguće prikupiti sredstva. Primjerice, UNICEF se u Hrvatskoj samostalno finančira zahvaljujući velikodušnim prilozima pojedinaca i tvrtki. UNDP-ovi razvojni izdaci u Hrvatskoj dostići će ove godine oko osam milijuna američkih dolara, što je blago povećanje u odnosu na prošlogodišnju ukupnu svotu.

Broj zemalja koje su u potpunosti ispunjavale svoje obveze prema UN-u bio je 2009. manji nego godinu prije. Je li Hrvatska dosad podmirila svoje financijske obveze? Gospodarska kriza još uvijek šteti mnogim državnim proračunima, ali financijska situacija u UN-u se 2011. donekle popravila. Prema podacima sredinom listopada, 18 je članica u potpunosti podmirilo svoje obveze. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 13. Iako Hrvatska trenutačno nije na toj listi, još u svibnju 2011. Hrvatsku se hvalilo za pravovremeno plaćanje, a posljednji je kvartal obično vrijeme kad mnoge zemlje do kraja plate svoje godišnje doprinose.