Nijedna stranka na izbore ne izlazi s cjelovitim rješenjem za ekonomsku krizu. Programska šarolikost favorita na skorašnjim parlamentarnim izborima u Sloveniji ide od Jankovićeva prijedloga o povećanju PDV-a preko Virantova obećanja o nižim porezima bogatima do Janšina ponavljanja recepta Ljubljanske banke. On bi osnovao banku koja će uzeti sve loše kredite i tako osloboditi ostale.
Inutu nakon ponoći 21. listopada predsjednik Danilo Türk potpisao je dekret o raspuštanju Skupštine Slovenije i kao datum novih parlamentarnih izbora odredio 4. prosinca. Prvi put u povijesti samostalne države Slovenije prijevremeno je raspušten saziv slovenskog parlamenta. To je bio logičan slijed krize vladajuće koalicije dosadašnjeg premijera Boruta Pahora, koji je nekoliko mjeseci bio na čelu manjinske vlade. Otvorena je tako predizborna kampanja koja će više nego ikada dosad biti fokusirana na ekonomske probleme i rješenja koja će za krizu nudit stranke.
Slovensko gospodarstvo veoma teško podnosi recesiju, posebice zato što banke na kapaljku daju potrebne kredite za nove investicije. Kriza je najprije pogodila slovenske građevinske tvrtke koje su po kapacitetu već odavno premašile slovenske potrebe. Broj nezaposlenih naglo je porastao (više od sto tisuća), a time i socijalni izdaci iz državne blagajne. Slovenija je dobila žuti karton od bonitetne kuće za kreditni rejting Standard&Poor’s. K tome, od 2008. Slovenija tone u proračunski deficit i do sada još nema adekvatne strategije za izlazak iz ove krize. Deficit sve više zabrinjava i Bruxelles.
Profesor s Pravnog fakulteta u Ljubljani dr. Rajko Pirnat upozorava da buduća vlada treba biti etična jer građanima otvoreno treba reći istinu da će u vrijeme izlaska iz recesije svoj standard morati smanjiti i do 20 posto. Povećanje broja nezaposlenih i stagnacija gospodarskog rasta izazvali su političku krizu te izvanredne parlamentarne izbore.
U posljednja dva tjedna istraživanja javnog mišljenja najavljivala su da će se na vlast s trijumfalnim rezultatom vratiti lider opozicije Janez Janša i njegovi Socijaldemokrati Slovenije (SDS). U to vrijeme ankete su pokazale da čak trećina birača ne bi izašla na izbore. Pojava novih stranaka uvelike je uzburkala političku scenu u deželi. Prva se pojavila stranka zelenih Matijaža Hanžeka. Tu tek osnovanu stranku pojava Pozitivne Slovenije Zorana Jankovića i Građanske liste Gregora Viranta potpuno su odgurnule na marginu izbornog praga. Već u prvim istraživanjima javnog mišljenja te dvije stranke, osnovane potkraj prošlog tjedna, postavljene su zajedno sa SDS-om Janeza Janša na pobjedničko postolje. Očito birači žele nove osobe na političkoj sceni.
Njava da će se Janković, sadašnji ljubljanski gradonačelnik, uključiti u parlamentarne izbore stvorila je osjećaj da na ljevici postoji netko tko bi mogao pobijediti Janeza Janšu i tako spriječiti njegov ponovni dolazak na vlast. Za razliku od drugih stranaka Janković je već na osnovnom kongresu u Ljubljani najavio da će, ako njegova stranka pobijedi i on postane mandatar, povećati PDV za jedan posto. Janković želi dovesti Sloveniju do gospodarskog rasta od četiri posto, a platni deficit zemlje smanjiti ispod tri posto BDP-a. Ne vidi potrebu za brzom prodajom državne imovine, a u prvoj godini vladavine proveo bi mirovinsku reformu i izmijenio Zakon o referendumu. Naime, da bi referendum bio valjan, morao bi, prema njegovu prijedlogu, imati izborni kvorum veći od 40 posto.