Kako je to utjecalo na prihode koji su prošle godine bili 2,3 milijarde kuna? – Do rujna su bili veći za 150 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pa i na kraju godine očekujemo veće prihode. No još su važniji rashodi. Dio smo smanjili, što se vidi u dosadašnjem poslovanju jer je dobit do rujna bila 35 milijuna kuna, a podsjećam vas na to da smo cijelu recesiju 2010. završili s 23 milijuna kuna dobiti. Smanjili smo broj zaposlenih zbrinuvši 300 radnika koji su se za to dobrovoljno javili.
Neki vas optužuju da su rezultati trebali biti i bolji, ali da je nacionalna inventura šumskog bogatstva pokazala da nedostaje 1,8 milijuna kubika. – Naše su metode mjerenja dokazane i vrlo su precizne i vjerodostojne, a nacionalne se inventure inače provode na temelju uzoraka. Budući da su se podaci o posjećenim stablima skupljali na primjernim površinama, pogreška na samo jednome posjećenom stablu može prouzročiti veliku ukupnu pogrešku. Moram napomenuti da su u inventuru uključene i šume svih nacionalnih parkova, parkova prirode, šume kojima gospodare i drugi subjekti itd. Dakle, državne šume kojima gospodari HŠ samo su komponenta inventure. Uostalom, razliku od 1,8 milijuna prostornih metara ne može se skriti jer je riječ o više od 80.000 kamiona drvnog materijala!
Dobro, ali zašto inventura nije objavljena? – To treba pitati Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, mi s time nemamo ništa. Shvatiće da je ovdje jednostavno riječ o dvije metode. Pa i voditelj projekta izrade nacionalne inventure Jure Čavlović neugodno se iznenadio napisima u novinama reagiravši da je riječ o posve nestručnom tumačenju inventure.
Kažu da bi Austrijanci bolje gospodarili našim šumama jer dobro posluju kod kuće. Pritišću li oni tim napisima na neki način da se proveđe privatizacija Hrvatskih šuma ili da se daju u koncesiju? – Teško mi je to reći, ali ti pritisci dolaze iz Hrvatske, i to od onih kojima je osobni interes ispred nacionalnog. Ni koncesija ni prodaja ne dolazi u obzir, to je najvredniji obnovljivi resurs i HŠ može najbolje upravljati njime. Ići ću dotle pa ću reći da je za Europsku uniju dobro što ćemo postati njezina članica jer ćemo je naučiti kako se gospodari šumama. Dokaz je naše djelotvornosti što je 95 posto naših šuma prirodno obnovljeno. Među ostalim, zbog toga smo 2002. dobili prestižni FSC-ov certifikat.