NESTLÉ Studente ugostio predsjednik Uprave Marco Travaglia

Delikatne metode prikupljanja podataka

Poslovni subjekti kojima je prikupljanje podataka građana uvjetovano poslom kao teleoperaterima, bankama i osiguravajućim društvima te podatke mogu interni koristiti za planiranje poslovnih aktivnosti i ostalih poslovno opravdanih radnji. Međutim, za korištenje podataka u marketinške svrhe od građana također moraju dobiti dozvolu, ističe Dean Savović, konzultant za poslovna rješenja u Comminusu, specijaliziranoj tvrtki za upravljanje podacima i poslovnu inteligenciju. Druga skupina poslovnih subjekata kojima je zanimljivo izgraditi bazu podataka o građanima su tvrtke koje se primarno bave provođenjem marketinških akcija ili im je marketing usmjeren prema građanima vrlo bitna poslovna funkcija poput trgovačkih lanaca i marketinških agencija. S obzirom da za korištenje osobnih podataka mora dobiti dozvolu građana, očito je, napominje Savović, da poslovni subjekt moraju nekako motivirati građane da im daju svoje podatke na raspolaganje, stoga smo u zadnjih desetak godina svjedoči otvaranja mnogih klučova vjernosti čiji članovi ostvaruju razne pogodnosti, a cijena koju plaćaju je dozvola obrade osobnih podataka u marketinške i svrhe analize poslovanja.

Iz izgrađenih baza podataka često se sumiraju podaci koji pomažu u donošenju poslovnih odluka. Za one koji ne znaju, na stranicama Državnog zavoda za statistiku moguće je dobiti takve agregirane podatke na razini države za popis stanovništva iz 2001. godine, a za očekivati je da će se isti podaci objaviti i za popis iz 2011. godine. Za korištenje agregiranih podataka ne morate imati posebnu dozvolu, otkriva Savović.

Društvene mreže kao alati za ispitivanje tržišta

Voditelj Odjela za tehnološko predviđanje u Hrvatskom institutu za tehnologiju Goran Radonić ističe kako i najudaljenije tržište možete proučiti pretražujući internet, proučavajući komunikaciju i forume njegovih potencijalnih korisnika i aktivno se uključujući u neku od društvenih mreža organiziranu oko sličnih proizvoda ili usluga koje i vi želite ponuditi. Tako najjednostavnije dolazite do informacija o zadovoljstvu kupaca i rangu cijena. Sve te vijedne podatke poduzetnik danas može saznati u normalnoj komunikaciji na društvenim mrežama bez pretvaranja i prikrivanja vlastitog identiteta, napominje Radonić.

Dean Savović iz Comminusa također se slaže kako su društvene mreže danas odlične i za promociju vlastitih proizvoda i usluga i za istraživanje novog tržišta.

• Na primjer, na Facebooku možete kreirati web-stranicu koja će predstavljati vašu tvrtku ili proizvod vaše tvrtke, a oglasima koji su segmentirani prema vašim željama i potrebama možete dovoditi korisnike na vašu stranicu. Ako se korisnicima sviđi vaša stranica i dodaju vas u ‘prijatelje’, dobit ćete pristup njihovim podacima. Također, putem web stranice tvrtke na Facebooku mogu se izrađivati klasične ankete na temelju kojih tvrtka provodi istraživanje tržišta – otkriva Savović te savjetuje da se osim oglasa na stranice stave i zanimljivi sadržaji. Stanko Cerin iz Ostendo Consultinga napominje kako je razvoj društvenih mreža i komunikacija uopće, rezultirao lakom dostupnošću podataka iz cijelog svijeta. Ipak, analizirati tržište koje se nalazi u drugoj poslovoj kulturi, teško je samo putem interneta. Naime, kulturološke razlike često predstavljaju prepreke te strategija koja se na jednom tržištu pokazala odličnom, na drugom bi mogla rezultirati krahom, upozorava Cerin.

Društvene mreže i internet još uvijek, čini se ipak, ne mogu dostojno zamijeniti osobni kontakt, veze, istraživanje na licu mjesta te poznavanje kulturoloških razlika.

Prevaranti s mreža

LinkedIn je svakako najpopularnija poslovna mreža iako postoje i neke druge, no treba biti svjestan i opasnosti koje ona donosi, upozorava Cerin. Malog čovjeka možete prevariti za malo, a tvrtku za nešto više novca. Naš je sugovornik imao priliku vidjeti po-kušaj prevare od navodne investicijske banke s Bliskog istoka čiji su ljudi, ‘zaduženi za investicije u EU’, odlučili kontaktirati lokalne vlasnike malih potencijalnih tvrtki u zemljama koje tek trebaju ući u EU. Ti su prevaranti uvjeravali kako bi u njih investirali. Banka je čak imala i lažni web-site s priličnom količinom informacija o svom radu. Naravno, ni banka ni ljudi koji za nju rade ne postoje. Kontaktiranje potencijalnih žrtava odvijalo se preko LinkedIna.