Page 2
povijest datira u 1854., smatra se barun Nikola Vranyczany, a glavni su inicijatori gradnje Zagrebačke pivovare bili grof Gustav Pongratz i barun Petar Dragutin Turković. Svakako je zanimljiv podatak da je Zagrebačka pivovara od početka, dakle od 1892., formirana kao dioničko društvo i je njezin vrlo bio osvjetljen električnim svjetlom, dakle 15 godina prije nego što je Zagreb dobio električnu rasvjetu.
Dobra prilagodba Dobra kapljica, čini se, oduvijek se cijenila u Zagrebu. Zahvaljujući tomu nastao je i Badel 1862. Godina koja stoji u Bade-lovu nazivu uzima se kao početna u nastanku te tvrtke jer je tada Franjo Pokorny u Zagrebu postavio temelje proizvodnji jakih alkoholnih pića. Iako je sâm proizvodio, pakirao i distribuirao alkohol, svoje proizvode ubrzo je plasirao u brojne srednjeeuropske zemlje; svojim likerima opskrbljivao je i carski francuski dvor Napoleona III. Na dobro vino, čini se, nisu bili imuni ni svećenici, jer upravo su oni udarili temelje vinskog tradiciji na kojoj je poslije nastala tvrtka Kutjevo. Naime, prije gotovo osam stoljeća u Kutjevu su vinski podrum sagradili redovnici cisterciti, poznatiji kao ‘bijeli fratri’. Kako su se mijenjali osvajači toga slavonskoga gradića, mijenjali su se i vlasnici podruma i vinograda, no vinska tradicija po-druma i kutjevačkog kraja sačuvala se do danas, a Kutjevo i kutjevačka vina postala su jedan od simbola hrvatske kontinentalne vinske kulture. Dugom tradicijom može se dičiti i Čateks, koji je 1874. nastao iz male bojadisaonice vlasnika Samuela Neumanna, Zdenka, čija bogata povijest seže u 1897., kad u mjestu Velikim Zdencima počinje raditi prva prva parna mljekara na ovim prostorima, te Belišće, koje je kao najveću europsku pilanu za prorez hrasta 1884. izgradila obitelj Gutmann. Ta godina smatra se i početkom razvoja Croatia osiguranja i HEP-a jer je upravo tada počela elektrifikacija u Hrvatskoj i sagrađene su prve istosmjerne elektrane. Njegovanje tradicije i istodobno prilagođavanje novim trendovima nije nimalo jednostavan zadatak, što potvrđuje i podatak da je trećina tvrtki koje su se našle na Fortuneovoj listi 500 najvećih kompanija iz 1970. ugašena u idućih 13 godina – postale su mete akvizicija, spajanja ili su jednostavno bankrotirale. To je još jedan dokaz koliko treba imati znanja, sreće i umijeća da bi tvrtka godinama uspješno poslovala i mogla se dičiti tradicijom od nekoliko stoljeća. Tvrtke koje su u tome uspjele svakako su pokazale da imaju iznimnu sposobnost prilagođiti se promjenama u poslovnoj okolini i da se mogu suočiti sa svim izazovima koje im nameće novo stoljeće.
