Upravni sud istu sudsku pristojbu naplaćuje dvaput

Prisilna naplata već plaćenih pristojbi pokrenut će se da se iscrpljujućom trakavicom izvrši pritisak na novinare da ne pokreću postupke prema Zakonu o pravu na pristup informacijama

M

irjana Jira, upraviteljica sudske pisarnice Upravnog suda, pokreće postupak dvostruke naplate iste sudske pristojbe. Nakon što stranka ‘ispravno uplati’ sudsku pristojbu, upraviteljica Jira dostavi joj rješenje o pokretanju postupka prisilne naplate kao da pristojba nije plaćena.

U ovoj rubrici objavljujemo nedaće čitatelja s državnim administracijom, osobito Poreznom upravom, Službom za žalbe Ministarstva financija i Upravnim sudom na kojemu se još sudi na tajnim sjednicama tročlanih sudačkih vijeća. Objavljujući takve teme, relativno sam često kao novinar i sam prisiljen pokretati sudske postupke zbog uskraćivanja prava na pristup informacijama te obvezan uplaćivati sudske pristojbe.

Pet dvostrukih naplata S obzirom na to da mi je dosad dostavljeno pet rješenja o prisilnoj naplati već uplaćenih pristojbi, zatražio sam od Zagrebačke banke u kojoj imam poslovni račun da provjerite zbog čega uplate pristojbi s mojeg računa nisu prošliđene na račun države koji se vodi u Hrvatskoj narodnoj banci. Službenica je brzo provjerila i pomalo uvrijeđeno rekla: ‘Sve vaše uplate uredno su uplaćene na račun države’. Pokazao sam zatim službenici rješenja u kojima piše da nisam platio te pristojbe. ‘Ali to nije istina’, odgovorila je zaprepaštena službenica.

Nakon toga postavio sam 4. listopada novinarsko pitanje Ministarstvu financija sa zamolbom da provjerite zbog čega uplate sudske pristojbe tobože ne sjedaju na račun Upravnog suda? Iz Ministarstva financija odgovoreno je: ‘U vašem slučaju radi se o sudskoj pristojbi koja je kao prihod državnog proračuna ispravno uplaćena na jedinstveni račun državnog proračuna. Prema podacima u pozivu na broj nedvojbeno se može utvrditi za koji je predmet pristojba uplaćena’.

Iz tog odgovora nedvosmisleno proizlazi da je rješenje Upravnog suda o prisilnoj naplati već uplaćenih pristojbi pogrešno, neosnovano i nezakonito. U Upravnom sudu, međutim, nisu pokrenuli postupke prisilne naplate zbog toga što pristojbe nisu plaćene, nego radi toga da iscrpljujućom trakavicom prisilne naplate izvrše pritisak na novinare da ne pokreću sudske postupke prema Zakonu o pravu na slobodan pristup informacijama. A žalbe zbog bespredmetnih postupaka prisilne naplate ‘ispravno uplaćenih’ pristojbi u drugom će se stupnju ionako rješavati na istom Upravnom sudu.

Sudska laž Da unatoč evidentiranoj uplati postupak prisilne naplate nije isključen, vidljivo je i iz nastavka poduljeg odgovora iz Ministarstva financija. ‘Prema podacima u pozivu na broj’, tvrde u Državnoj riznici, ‘prepoznaje se vrsta uplaćenog prihoda državnog proračuna te komu uplata pripada (prema broju iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika) kao i na što se uplata odnosi’. No u Državnoj riznici upozoravaju da je taj način obilježavanja u eksperimentalnom primjeni tek od 2011. te da obveznici sudske pristojbi još moraju kopije platnih naloga sami nositi između dva prsta na Upravni sud. No u rješenju Upravnog suda ne piše da nije dostavljena kopija uplatnice, nego se neistinito tvrdi da pristojba nije plaćena. A i na uplatnicama sudske pristojbe prije 2011. jasno su naznačeni oznaka Upravnog suda i broj sudskog spisa, pa je neistinita i tvrdnja da na tom sudu prije nisu mogli sami provjeriti je li pristojba ‘ispravno uplaćena’.