Željko Stipić: Školstvo se mora pripremiti na otkaze

HUP je najavio predstavljanje ocjene podudarnosti programa Kukuriku koalicije i HUP-ovih ciljeva, no događaj je otkazan. Majetić nema komentara

Razlozi otkazivanja HUP-ove konferencije za novinare na kojoj su ove srijede Ivan Ergović i Davor Majetić trebali predstaviti ocjenu podudarnosti programa Kukuriku koalicije i HUP-ovih ciljeva i preporuka u dokumentu ‘Za razvoj Hrvatske 2011. – 2015.: kapital i radna mjesta ruku pod ruku’ još su nepoznanica. Poznato je samo da je dan prije održana sjednica Izvršnog odbora, nakon čega je susret s novinarima otkazan. Majetić je Lideru samo kratko odgovorio da ‘prije javnog objavljivanja uspoređbe ne može ništa komentirati’.

U općoj euforiji vladajućih nakon uspješno okončanog investicijskog foruma otkazivanje zapravo nije teško razumjeti. Vlada je u optimističnom naletu koji se ovih dana širi svim medijima, zato presica o podudarnosti s oporbenim ekonomskim programom možda nije najpametnija ideja – unatoč tomu što se izvan investicijskog foruma i oko njega ništa nije pomaknulo nabolje ni jedan jedini milimetar. U svakom slučaju, situacija neodoljivo podsjeća na prošlogodišnji pokušaj Ivica Todorića da, ponesen euforijom HNB-ova oslobođenja 6,3 milijarde kuna, okupi 27 jakih poduzetnika koji bi poduprli guvernera, ali i sami pridonijeli novom zapošljavanju i otvaranju više tisuća radnih mjesta. Presica je tada, blago rečeno, uznemirila Banske dvore i brzopotezno je otkazana jer je ministar Popijač najavio vlastitu (o kojoj, naknadno se doznalo, u ‘gospodarskom’ ministarstvu nisu znali ništa). Na otkazanoj konferenciji potporu su guvernerovoj inicijativi uz Agrokor dali, među ostalima, Atlantic Grupa, Badel 1862, Dukat, Franck, Saponia, Vindija, Viro, Žito. Doduše, mnogi su od njih tvrdili da o tome ne znaju ništa, što je također bio dobar pokazatelj da se u zemlji u kojoj je država najveći poslodavac toj istoj državi nikako ne smije zamjeriti. Otkazana HUP-ova presica navodno će se ipak održati, i to iduće srijede. (G. G.)

ZRAČNA LUKA RIJEKA OSTVARILA RAST ZBOG RYANAIRA

Predviđanja direktora Zračne luke Rijeke Mladen Pasarića o porastu letova u ovoj i idućoj godini vjerojatno će se potvrditi. Naime, nakon prošlogodišnjeg pada od čak 40 posto, u prvih dva mjeseca ove godine zabilježen je porast letova za 30 posto, a tako bi trebalo ostati do kraja godine. Samo je u rujnu ova zračna luka ostvarila porast u odnosu na lanjski rujan za 58,16 posto, najviše u Hrvatskoj. Pasarić je prošle godine za pad optužio Turističku zajednicu i lokalnu upravu. – Ove smo godine pak odlično su rađali. No ugovor s Ryanairom doveo nam je 28 tisuća putnika i najviše je pridonio porastu – kaže Pasarić. (E. F.)

Page 2

Darko Balun: Zakoni o javnoj nabavi nisu prilagođeni promicanju inovativnih rješenja

• Čuli smo na okruglom stolu da niži proračun ne priječi toliko građeva da postanu održive zajednice, nego da je najveći problem zapravo u glavama. Gdje zapinje i koliko je Philips prepoznat kao stručan i iskusni dioničar razvoja gradova?

• Kriza je ostavila trag diljem Europe gdje su se proračuni koje lokalna samouprava upotrebljava za rasvjetu prilično smanjili. To je razlog više da građevi razmisle kako će se koristiti proračunima i ulagati. U tom smislu ulaganja u rasvjetu mogu se podijeliti na ulaganja u područje energetski učinkovite javne rasvjete te u urbanu i dekorativnu rasvjetu. Iskustva u EU pokazala su da modeli ESCO – Energy Saving Companies – uspješno rješavaju problem rekonstrukcije javne rasvjete radi velike štednje energije i smanjenja troškova održavanja. Da bi se kvalitetno riješila urbana i dekorativna rasvjeta gradova, treba izraditi generalni plan, na kojemu radi mnogo stručnjaka. Philips Lighting ima dugogodišnja iskustva u izradi studija rasvjete gradova koje su se uspješno realizirale. U Hrvatskoj je Philips izrađivao studije rasvjete za Dubrovnik i Zadar, a Zagreb ima riješene projekte dekorativne rasvjete središta grada koji čekaju provedbu.

• Budući da naglašavate lokalnu zajednicu stvarajući rješenja na osnovi potreba sredine, poput kuhinjskog aparata za čišćenje hrane od pesticida, za kojim se pokazala potreba u Kini, koja su konkretna rješenja namijenjena Hrvatskoj?

• Hrvatska je prelijepa turistička zemlja i mnogo gradova vapi za novim sadržajima. Projekti urbane i dekorativne rasvjete gradova, posebno na moru, mogu osmislijeti nove sadržaje i osigurati gradskoj upravi dodatne prihode. S 20-ak posto godišnjih ulaganja u javnu rasvjetu gradovi bi mogli poboljšati svoj noćni vizualni indentitet.

• Koliko regulativa EU utječe na Philipsovo poslovanje, pa i portfelj u Hrvatskoj, koja još nije članica? Kakvo ozračje danas vlada na hrvatskom tržištu kad je riječ o prihvaćenosti novih tehnologija?

• Regulativa EU u pravilu idu na ruku našoj kompaniji jer promiču energetsku efikasnost i brigu za zdravlje. Kad je riječ o prihvaćanju novih tehnologija i inovacija, Hrvatska nije poštedena općeg problema koji muči i EU i svijet. Zakoni o javnoj nabavi u pravilu nisu prilagođeni promicanju inovativnih rješenja i procesi su spori i dugotrajni. U privatnom sektoru to ide mnogo lakše.

razgovarala: Jasmina Trstenjak