SAJAM STIPENDIJA Samo 28 posto domaćih studenata prima stipendiju

Samo 28 posto domaćih studenata prima stipendiju

Ovogodišnji sajam posebno naglašava potrebu za kvalitetnijim i pravdijim uređenjem sustava stipendiranja i studentskog standarda kako bi visoko obrazovanje bilo jednako dostupno svima, bez obzira na socioekonomski status.

Sedmi Sajam stipendija, koji već tradicionalno organizira Institut za razvoj obrazovanja, održat će se u srijedu 19. listopada u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ove godine prvi će se put predstaviti i popratni sadržaji vezani uz prijavu za stipendije kao što su studijski programi, standardizirani ispit za studij u inozemstvu, tečajeve stranih jezika te usluge prijevoza prijavnice dokumentacije.

Na sajmu će izlagati više od 43 uglavne ustanove iz devet zemalja. Kao prva zemlja partnerica ove se godine predstavlja Velika Britanija. Svi zainteresirani moći će se detaljno upoznati sa stipendijama Chevening britanske vlade, razgovarati s predstavnicima čak četiri britanske obrazovne ustanove, s predstavnicima britanskog veleposlanstva, uključujući trgovinski odjel, i predstavnicima British Councila u Zagrebu. Predavanje će održati i poznati profesor Alan Barell na temu uloge i odgovornosti privatnog sektora u razvoju inovativnog poduzetništva. Predavanje tog zanimljivog profesora počet će u 18 sati. Osim hrvatskih i inozemnih visokih učilišta na sajmu se predstavljaju ministarstva, veleposlanstva te strani kulturni centri, tvrtke, zaklade i druge. Ove godine očekuje se više od 7000 posjetitelja koji će na standovima, predavanjima, radionicama i u razgovorima s bivšim stipendistima moći doznati informacije o mogućnostima studiranja i stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Siromašnima malo šanse Ovogodišnji Sajam stipendija posebno naglašava potrebu za kvalitetnijim i pravdijim uređenjem sustava stipendiranja i studentskog standarda kako bi visoko obrazovanje bilo jednako dostupno svima, bez obzira na socioekonomski status. Naime, Institut za razvoj obrazovanja kao neprofitna i nevladina organizacija zauzima se za jednak pristup visokom obrazovanju i za studiranje pod jednakim uvjetima. Naime, prema dostupnim analizama u Hrvatskoj je visoko obrazovanje najmanje dostupno osobama iz obitelji s nižim primanjima, učenicima iz strukovnih škola, invalidnim osobama te pripadnicima romske nacionalne manjine.

Prilika za nastavak školovanja u Hrvatskoj na visokoškolskoj razini znatno je više za studente višega socioekonomskog statusa. Prema istraživanju ‘Eurostudent’, koje su u Hrvatskoj proveli Institut za razvoj obrazovanja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gotovo polovini hrvatskih studenata (45 posto) barem je jedan roditelj visokoobrazovan, a samo tri posto studenata ima roditelje sa završenom samo osnovnom školom.

Istraživanje ‘Eurostudent’ također je pokazalo da je u Hrvatskoj teži pristup visokom obrazovanju studentima iz obitelji s nižim prihodima koji ne mogu računati na punu financijsku potporu roditelja, zbog čega su često prisiljeni raditi. I međunarodna istraživanja pokazuju da su studenti nižega socioekonomskog statusa u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na kolege boljeg imovinskog stanja: manja je vjerojatnost da će pohađati fakultet, češće odabiru određene studije, često su prisiljeni raditi tijekom studiranja i mnogo je manja vjerojatnost da će steći iskustvo međunarodne mobilnosti.

U tom smislu, upozoravaju u Institutu, postoji opasnost da sustav visokog obrazovanja pridonose raslojavanju društva i jačanju društvene nejednakosti. Rezultati ‘Eurostudenta’ za Hrvatsku pokazuju, ističu u Institutu, da bi Hrvatska trebala uvesti zakonske i institucionalne mjere koje bi omogu-

Page 2

“`markdown

POTPORA\n\nPredstavit će se i programi zapošljavanja\n\nOrganizaciju ovogodišnjeg sajma Institut za razvoj obrazovanja omogućila je potpora mnogih partnera koji će i izlagati na sajmu, među ostalim Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Agencije za mobilnost i programe EU. Kao prijateljica ovogodišnjeg Saajma stipendija Ina će predstaviti mnogo programa, uključujući programe stipendiranja i zapošljavanja visokoobrazovanih pripravnika, a Lidl Hrvatska predstavit će vlastiti program stipendiranja za preddiplomski studij internacionalne trgovine koji se dijelom održava u Njemačkoj.\n\nčile jednake mogućnosti pri upisu studija, za nje-gova trajanja te na završetku, s posebnim nagla-skom na pojedince iz ranjivih skupina društva. To je i poruka Sajma stipendija, koji otvara pristup informacijama svima koji su zainteresirani za finančijsku potporu tijekom studiranja u Hrvatskoj i inozemstvu. Naime, ukupni su semestralni troškovi studiranja po studentu i Hrvatskoj u prosjeku 15.755 kuna, odnosno 31.510 kuna na godinu. Prema podacima ‘Eurostudenta’ čak četvero od petero hrvatskih studenata oslanja se na obitelj za pokrivanje troškova studiranja, a samo 28 posto prima stipendiju.\n\nDodatni prihod No i studentima koji primaju stipendiju ta financijska pomoć nije glavni izvor prihoda; studentima s najnižim troškovima studija stipendija pokriva otprilike samo trećinu ukupnih prihoda, napominju u Institutu. Prosječna je mjesečna stipendija u Hrvatskoj 800 kuna, odnosno 4000 kuna po semestru, što nije dovoljno za pokrivanje ukupnih troškova studija. Semestralni su troškovi školarina i upisnina u prosjeku 2800 kuna, a životni troškovi gotovo pet puta veći, čak 13 tisuća kuna! Više od pola životnih troškova otpada na smještaj studenata te hranu i odjeću. Zanimljivo je da rezultati ‘Eurostudenta’ pokazuju da stipendije kao izvor prihoda češće navode studenti koji ne plaćaju školarinu i koji stanuju u studentskim domovima, dakle oni koji imaju i manje izravne troškove studija. Uzme li se u obzir da je glavni kriterij za neplaćanje školarine i za smještaj u studentskom domu uspjeh studenta na studiju, lako se može zaključiti da je hrvatski sustav stipendiiranja i dio sustava studentskog standarda uređen prema kriteriju izvrsnosti, a ne potrebe, jer uglavnom se ne uzimaju u obzir socijalna i ekonomsko obilježja studenata.\n\nMeđutim, u Institutu napominju kako pristup studiranju i uspjeh ne ovise samo o akademskim spsoobnostima nego i o uvjetima studiranja, koji se razlikuju među različitim društvenim skupinama, stoga su i mogućnosti za uspješan upis i tijek studija za neke pojedince veće u odnosu na druge. Veleučilište Vern’ kao strateški partner Sajma stipendija svake akademiske godine osigurava stipendijski fond i stipendijski natječaj za najuspješnije kandidate na upisu. Prošle godine fond je iznosio 170 tisuća kuna za sva tri prijediplomski studija na tom veleučilištu.\n\nVisoka škola za primijenjeno računarstvo akademski je sajamski partner. U akciji ‘Put do boljega radnog mjesta’ dodjeljuje stipendije za programe stručnog informatičkog obrazovanja i obrazovanje na području poslovanja. Program je namijenjen nezaposlenim osobama, nezaposlenim ženama iznad 40 godina, poduzetnicima početnicima te mladima do 25 godina. U proljetnom ciklusu akcije dodijeljeno je više od tisuću stipendija vrijednih više od dva milijuna kuna.\n“`